Što gradnja sunčanih elektrana u Starim Plavnicama donosi Bjelovaru i njegovim građanima? Od prihoda za gradski proračun do mogućnosti da se vodik jednog dana koristi u javnom prijevozu, o tome se razgovaralo na sjednici bjelovarskog Gradskog vijeća. Neovisna vijećnica Zdenka Henc i HDZ-ov vijećnik Slobodan Žganjer zatražili su više informacija o Končarovoj investiciji, a iz Grada su izvijestili da je za prvu elektranu prijavljen početak gradnje, dok se druga još projektira.
Henc je otvorila pitanje izgradnje dviju elektrana s baterijskim sustavima i zatražila pojašnjenje o tome u kojoj je fazi projekt i što Grad od njega može očekivati. Pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i uređenje prostora Kristina Kocur odgovorila je da je prva elektrana planirana s baterijskim sustavom i priključnim vodom.
– Tvrtka Končar planira izgradnju dviju sunčanih elektrana. Trenutačno je izdana lokacijska dozvola za sunčanu elektranu Stare Plavnice 1 s baterijskim sustavom i priključnim vodom. Izrađen je glavni projekt i prošli su tjedan prijavili početak gradnje, tako da pretpostavljam da će uskoro krenuti s gradnjom. Instalirana snaga je 9,9 megavata. Još projektiraju i drugu elektranu, ali za nju nam još nisu podnijeli zahtjev za dozvolu – rekla je Kocur.
Komunalni doprinos procijenjen na 322 tisuće eura
Za prvu elektranu u tijeku je obračun komunalnog doprinosa. Kocur je vijećnicima iznijela i okvirne iznose godišnjih naknada, uz napomenu da se investitor još treba izjasniti o korištenju potpore male vrijednosti.
– Ono što u ovom trenutku mogu reći za ovu elektranu jest da je komunalni doprinos trenutačno u obračunu i iznosit će 322 tisuće eura. Oni imaju mogućnost korištenja de minimis potpore. Ne znam jesu li je koristili, tek se trebaju izjasniti pa će dobiti rješenje. Komunalna naknada godišnje bi iznosila otprilike 10 tisuća eura – kazala je Kocur.
Pročelnica je iznijela i okvirnu procjenu od dvadesetak tisuća eura godišnje za naknadu za korištenje prostora na kojem se proizvodi električna energija.
Hrebak o prihodima za Grad i snazi planiranih elektrana
Gradonačelnik Dario Hrebak nadovezao se na izračun pročelnice Kristine Kocur. Rekao je da će Grad od investicije imati prihode od komunalnog doprinosa i komunalne naknade, a da će naknada za korištenje prostora ovisiti o tome koliko će elektrane godišnje proizvesti struje.
– Komunalnog doprinosa jedan se dio može osloboditi. Mislim da je to velika tvrtka i da su oni to već koristili. Čisto sumnjam da će se moći osloboditi ovih 300 tisuća eura. S druge strane, imamo komunalni doprinos i imamo komunalnu naknadu. Solarne elektrane se, zbog Vladine politike koja je po meni ispravna, što manje oporezuju kako bi se što više gradile i kako bi Hrvatska bila energetski suverena i neovisna – rekao je Hrebak.
Kao primjer obračuna naknade koja ovisi o proizvodnji naveo je elektranu u Cigleni. Za dvije elektrane u Starim Plavnicama spomenuo je ukupnu snagu od oko 20 megavata i usporedio je sa snagom elektrane na bjelovarskim toplicama.
– Ima taj jedan segment koji mi ne možemo izračunati, što je pročelnica ispravno rekla, kao što je u Cigleni. To vam ide po proizvodnji, prema tome koliko se ukupno električne energije proizvede na godišnjoj razini. A 20 megavata nije baš malo. Ako uzmete u obzir 1,3 megavata na toplicama, što praktički pogoni sve na toplicama, onda možete zamisliti što je 20 megavata. Neću sada lupiti cifru, ali očekujem da će to biti ozbiljan iznos na godišnjoj razini – rekao je gradonačelnik.
Hrebak je govorio i o tome koliko se električna energije već proizvodi na području Bjelovara. Prema njegovu sjećanju, vršno opterećenje grada prije nekoliko godina bilo je oko 40 megavata, a kao primjer lokalne proizvodnje naveo je elektranu u Cigleni, kojoj je pripisao 10 megavata.
– Ako se ne varam, vršno opterećenje Grada Bjelovara prije nekoliko godina bilo je negdje oko 40 megavata. Ako uzmete da vam je samo Ciglana proizvodila 10 megavata, tu je još nekoliko elektrana na području grada, a imamo i doprinos građana koji imaju svoje elektrane. Mi smo praktički već sada energetski neovisni što se tiče proizvodnje električne energije. Mislim da je i ovo jedan doprinos tome – kazao je Hrebak.
Od viška struje do vodika za javni prijevoz
Hrebak je rekao da ga u suradnji s Končarom najviše veseli plan proizvodnje vodika. Prema njegovim riječima, višak električne energije koji bi nastajao tijekom ljeta koristio bi se u pilot-postrojenju, a Grad je iskazao interes za mogućnost primjene vodika u javnom prijevozu.
– Ono što mene osobno najviše veseli u toj priči je suradnja s Končarom jer će ovo biti prvi projekt u Hrvatskoj gdje će Končar uz proizvodnju električne energije izgraditi i mali poligon za proizvodnju vodika. Tijekom ljeta, kad je povećana proizvodnja zbog učinkovitosti solarnih ćelija, imat će višak energije. Umjesto da ga puštaju u mrežu i na tome malo zarađuju, jer HEP tu nije baš nešto blagonaklon, taj će višak električne energije usmjeravati u proizvodnju vodika. Mislim da će vodik u budućnosti biti važan i da je ovo zanimljiv pilot-projekt. Čak se i Grad tu uključio jer bismo možda i mi bili zainteresirani. Vidjet ćemo oko javnog prijevoza, autobusa i tako dalje. No, o tom potom – rekao je Hrebak.
Zašto je Grad podržao gradnju u Starim Plavnicama
Obrazlažući odluku Grada da podrži projekt, Hrebak je rekao da Končar smatra ozbiljnom tvrtkom s kojom Grad rado surađuje. Za odabir lokacije važno je, dodao je, i to što zemljište na tom području za poplava često bude pod vodom.
– Vi koji ste blizu Gudovca i Starih Plavnica znate da je to zemljište većinom pod vodom kad dođu poplave. Građani koji su prodavali zemljište Končaru prodali su ga bez problema jer im ne koristi previše. Mi inače nismo skloni tome da se bogata i plodna poljoprivredna zemljišta koriste za solarne elektrane umjesto za poljoprivredu. S obzirom na geografske okolnosti tog područja i samu prirodu tla, mislim da je ovo bio pametan potez i zato smo to dopustili. Sada imamo suradnju s Končarom za koju se nadam da će se nastaviti i u nekim drugim smjerovima – zaključio je Hrebak.












