Novosel: Bjelovar napreduje u pristupačnosti, ali brojne prepreke još otežavaju svakodnevni život

Bjelovar je posljednjih godina postao pristupačniji osobama s invaliditetom, osobito kada je riječ o novijim objektima financiranima europskim sredstvima, no brojne prepreke i dalje postoje na nogostupima, ulazima u ustanove, banke i ugostiteljske objekte. Na njih je u povodu Europskog tjedna mobilnosti upozorio predsjednik Udruge invalida Bjelovar Tomislav Novosel.

Ocijenio je da se stanje postupno poboljšava, ali i da prilagođenost nije jednaka u svim dijelovima grada. Najbolje je riješena pristupačnost objekata kod kojih je ona bila jedan od uvjeta financiranja i gradnje.

– Rekao bih da je stanje dinamično. Kako vrijeme prolazi i pristupačnost postaje općeprihvaćena ideja, tako se i stvari poboljšavaju. Postoje područja u kojima je sve prilično dobro riješeno, posebno kada je riječ o objektima financiranima iz europskih fondova. Takvi objekti, bilo da je riječ o cesti, prolazu, zgradi ili ustanovi, moraju biti prilagođeni osobama s invaliditetom, uključujući pristup i sanitarne čvorove – rekao je Novosel.

Među problemima s kojima se osobe u invalidskim kolicima svakodnevno susreću izdvojio je nepristupačne terase ugostiteljskih objekata. Kako je naveo, odlazak na kavu ili poslovni susret potrebno je unaprijed planirati jer gotovo nijedna terasa nema odgovarajuću kosinu.

Problemi postoje i pri ulasku u pojedine banke te poslovnicu Fine. Postavljena rampa, istaknuo je, nije uvijek odgovarajuće rješenje ako osoba mora zvoniti, čekati pomoć zaposlenika ili koristiti privremeno postavljene kosine.

– U Finu ne mogu samostalno ući. S unutarnje strane nalaze se djelatnici koji postavljaju kosine, otvaraju vrata i paze dok ulazim. Meni je neugodno što se zbog mojeg dolaska moraju angažirati dvije osobe. Budući da sam ondje godinama radio, poznajem ljude pa se našalimo, ali takav način ulaska nije ono što bi pristupačnost trebala značiti – naglasio je.

Situacija s parkirališnim mjestima za osobe s invaliditetom, prema njegovim riječima, bolja je nego prije. Nakon zahtjeva i suradnje s Gradom Bjelovarom uređeno je nekoliko mjesta ispred sjedišta Udruge te dodatna mjesta u neposrednoj blizini. Dodao je da je novi sustav parkiranja sa zonama ublažio ranije probleme.

Kao primjer dobro prilagođenog javnog objekta izdvojio je novu zgradu bjelovarske bolnice. Objekt ima prilagođene sanitarne čvorove, rampe i kosine, a u stražnjem dijelu uređena su i parkirališna mjesta za osobe s invaliditetom.

Među prioritetima za daljnje poboljšanje mobilnosti izdvojio je uređenje nogostupa i kolnih prijelaza. Kao primjer naveo je nogostup u Gundulićevoj ulici, za koji smatra da nije odgovarajuće uređen. Kada je riječ o slijepim osobama, podsjetio je na postavljanje taktilnih traka i zvučnih semafora, koji olakšavaju samostalno kretanje gradom.

Uklanjanje prepreka, istaknuo je, nije važno samo zbog fizičkog kretanja, nego i zbog obrazovanja, zapošljavanja te uključivanja osoba s invaliditetom u društveni, kulturni i sportski život.

– Kada uklanjamo prepreke, većem broju osoba omogućujemo da se obrazuju, rade i sudjeluju u životu zajednice. Važno je da nisu negdje u zapećku, nego da sudjeluju u sportu, glazbi, kulturi i drugim aktivnostima. Pristupačnost ne treba rješavati naknadno, nego o njoj treba voditi računa već pri projektiranju zgrade, kuće ili ceste – poručio je Novosel.

Naglasio je i važnost uključivanja u udruge, u kojima osobe s invaliditetom mogu dobiti informacije, podršku i pomoć pri obrazovanju i zapošljavanju. Udruga invalida Bjelovar prvenstveno radi s osobama s tjelesnim invaliditetom te ih, ovisno o njihovim sposobnostima i interesima, usmjerava prema odgovarajućim obrazovnim programima.

– Imamo dvanaestak članova koji su završili fakultete zahvaljujući podršci Udruge, od pomoćnika u nastavi do pomoći tijekom studiranja. Oni danas rade i funkcioniraju, a na to smo iznimno ponosni. Osobu koja se kreće u kolicima možemo usmjeriti prema programima u kojima može ostvariti svoje sposobnosti, primjerice u informatici ili ekonomiji – rekao je.

Novosel je zaključio da se pristupačan grad ne odnosi samo na uklanjanje arhitektonskih prepreka. On podrazumijeva uvjete u kojima osobe s invaliditetom mogu samostalno obavljati svakodnevne poslove, obrazovati se, raditi, kretati se i ravnopravno sudjelovati u životu zajednice.