Nematerijalna baština Bjelovara u središtu stručnog skupa: Budnica i čipka na drot čekaju trajnu zaštitu

U povodu Dana Grada Bjelovara i u sklopu Dana europske baštine danas, 21. rujna, se na Veleučilištu u Bjelovaru održava stručno-znanstveni skup „Nematerijalna baština Bjelovara i primjeri dobre prakse“. U središtu programa su Bjelovarska budnica i čipka na drot, njihovo istraživanje, očuvanje i postupci zaštite kao nematerijalnih kulturnih dobara.

Skup su organizirali Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bjelovaru i Državni arhiv u Bjelovaru. Ravnateljica Državnog arhiva u Bjelovaru Martina Krivić Lekić istaknula je kako se programom želi predstaviti bjelovarska nematerijalna baština, ali i iskustva drugih sredina.

– Iznimno mi je drago što smo uspjeli organizirati skup o našoj nematerijalnoj baštini, na kojem ćemo predstaviti Budnicu i čipku na drot, ali i čuti kako Virovitica i Slavonija rade na zaštiti svoje nematerijalne baštine. Skup se održava u okviru Dana europske baštine, europskog projekta u kojem sudjeluje i Hrvatska. Ovogodišnja tema je „Ugrožena baština: revitalizacija, otpornost i nove interpretacije“, pa se tema skupa u nju izravno uklapa. Od 2018. godine nastojimo svake godine sudjelovati s određenom temom, a ovaj su put u središtu naša preventivno zaštićena nematerijalna baština, Budnica i čipka – rekla je Krivić Lekić.

O procesu istraživanja i zaštite Bjelovarske budnice govori doc. dr. sc. Danijela Birt Katić s Odsjeka za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru. Etnografsko istraživanje Budnice traje već dvije godine, a prikupljena građa trebala bi poslužiti i za izradu opsežnije studije potrebne za njezinu trajnu zaštitu.

– Već dvije godine provodimo etnografsko istraživanje Bjelovarske budnice. U izlaganju ću na temelju dosad prikupljene građe pokušati objasniti kako dolazi do procesa njezina baštinjenja. Koristim naziv Bjelovarska budnica, iako je u lokalnom kontekstu, među sudionicima i građanima Bjelovara, poznatija kao Moto budnica. Naziv Bjelovarska budnica uveden je u postupku zaštite pred Ministarstvom kulture i medija, koji je pokrenut prije dvije godine – kazala je Danijela Birt Katić.

Objasnila je da se Budnica trenutačno nalazi pod privremenom zaštitom.

– Sada smo pri završetku prvog dijela postupka. Slijedi pisanje opsežnije studije na temelju koje bi Bjelovarska budnica trebala dobiti trajnu zaštitu kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. Za sada ima privremenu zaštitu – dodala je.

Jedna od središnjih tema skupa je i čipka na drot, koju je predstavila Slavica Šafar iz HORKUD-a „Golub“ Bjelovar. U sklopu programa izloženi su primjerci prikupljeni tijekom terenskih istraživanja, među kojima su predmeti s bjelovarskog i čazmanskog područja. Za dio njih utvrđeno je vrijeme nastanka i tko ih je izradio, dok za pojedine predmete ti podaci nisu poznati.

Najstariji izloženi primjerak je poculica iz Đurđica, čija se starost procjenjuje na oko 120 godina. Među predmetima je i vjenčanica koju je 1948. godine nosila Vjekoslava Krušić, kao i podsuknja, odnosno rubača, u vlasništvu obitelji Turković. Čipku na tom predmetu izradila je gospođa Markovinović, a način njezine izrade poslije je rekonstruirala njezina kći.

– Istraživanja smo provodili na terenu. Za neke predmete nismo mogli utvrditi tko ih je izradio ni iz kojeg vremena potječu, dok za druge imamo točne podatke. Najstariji izloženi primjerak je poculica iz Đurđica, stara oko 120 godina. Nije bila u obliku u kojem je danas predstavljamo jer žene toga kraja u početku nisu imale taj ukras na poculici, nego se on poslije pojavio na terenu – objasnila je Šafar.

Čipka na drot pojavljuje se i u drugim europskim zemljama, među kojima su Italija, Češka, Njemačka, Rusija i Ukrajina. Prema riječima Slavice Šafar, među primjerima koji su dokumentirani posebno se ističe njezin razvoj u Engleskoj u vrijeme kraljice Viktorije. Iako postoje razlike među pojedinim sredinama, osnovna tehnika izrade je ista.

Članice HORKUD-a „Golub“ uz očuvanje pronađenih primjeraka izrađuju i nove predmete. Tako su nastali bolero, marama i naušnice, kojima žele pokazati mogućnosti primjene čipke te privući mlađe osobe zainteresirane za njezinu izradu.

– Naš je zadatak obnoviti ovu čipku i od jednostavnijih prijeći prema složenijim oblicima. Za to su potrebni vrijeme te motivirani i talentirani ljudi koji mogu osmisliti nove motive. Predali smo svu dokumentaciju i čekamo rješenje Ministarstva kulture i medija kako bi tehnika izrade čipke na drot bila proglašena nematerijalnim kulturnim dobrom Hrvatske – rekla je Šafar.

Skupina koja djeluje pri HORKUD-u „Golub“ ima 15 članica, od kojih sedam zna izrađivati čipku na drot. Svoj rad predstavljaju na domaćim i međunarodnim izložbama. Ove su godine sudjelovale i na Međunarodnom festivalu čipke u Lepoglavi, a sljedeće predstavljanje planirano je u Bosni i Hercegovini.

Prvi pronađeni primjerci izrađeni su od konca za šivanje i sadrže jednostavne motive namotaja. Poseban detalj po kojem se, kako je objasnila Šafar, može prepoznati umijeće čipkarice jest Solomonov čvor.

– Na predmetima koje smo pronašli nema motiva koji bi se mogao izdvojiti kao specifičan samo za Bilogoru ili Bjelovar. Prvi pronađeni predmeti imaju namotaje, koji pripadaju najjednostavnijim motivima, a rađeni su od konca za šivanje. Kvaliteta i umijeće čipkarice mogu se prepoznati po dodatku Solomonova čvora, koji su izrađivale iskusne i talentirane čipkarice – navela je.

U programu skupa sudjeluju i Iva Kranjec, koja govori o vrijednostima nematerijalne baštine, njezinoj zaštiti i upravljanju, te Jasmina Jurković Petras iz Gradskog muzeja Virovitica s temom aktivnosti etnologa u zajednici pri zaštiti kulturnih dobara. Dora Dakić iz Državnog arhiva u Bjelovaru predstavlja temu ženskog identiteta u Bjelovarskoj budnici u kontekstu društveno-povijesnih promjena.

Sudionike je pozdravio i gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak, koji je održavanje skupa povezao s obilježavanjem 270. obljetnice grada.

– Drago mi je što uoči Dana Grada Bjelovara Zavod Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bjelovaru i Državni arhiv organiziraju skup koji govori o bjelovarskoj povijesti, tradiciji, kulturi, umjetnosti i stvaralaštvu. Važno je upoznati se s našom poviješću i baštinom te onime što su nam prijašnje generacije Bjelovarčana ostavile u nasljeđe. Ulazimo u tjedan obilježavanja Dana Grada, a ove godine obilježavamo 270. obljetnicu Bjelovara – rekao je Hrebak.

U glazbenom dijelu programa sudjeluje Pjevački zbor III. osnovne škole Bjelovar pod vodstvom profesorice Slavice Dvoraček. Skup završava raspravom koju moderira Sunčica Markanović.

Program se održava uz potporu Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije, dok se Dani europske baštine 2026. provode uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Objava teksta sufinancirana je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroničkih medija