Hoće li nestati kamere za brzinu? Tehnologija u automobilima mogla bi ih zamijeniti

Kamere za nadzor brzine danas su uobičajen prizor na cestama, no ubrzani razvoj tehnologije u automobilima mogao bi u budućnosti potpuno promijeniti način na koji policija kontrolira brzinu vozača. Umjesto radara i kamera postavljenih uz prometnice, podatak o brzini jednog bi se dana mogao dobivati izravno iz računala ugrađenog u vozilo, piše tportal..

O takvom scenariju govori Frits Lindeman, nacionalni koordinator za kamere za nadzor brzine u nizozemskoj policiji. Prema njegovim riječima, širenjem inteligentnih sustava u automobilima mogla bi se postupno smanjivati potreba za klasičnim nadzorom brzine.

– Ako u budućnosti na cestama budu samo inteligentni automobili, više nećemo morati kontrolirati brzinu – rekao je Lindeman za nizozemski AD.

Automobili već sada prepoznaju ograničenja

Takav razvoj događaja više nije samo daleka tehnološka mogućnost. Brojni noviji automobili već mogu prepoznavati prometne znakove i ograničenja brzine, upozoravati vozača kada vozi prebrzo, a pojedini sustavi mogu brzinu vozila prilagođavati uvjetima i ograničenjima na cesti.

Lindeman smatra da se trenutačno nalazimo u prijelaznom razdoblju. Na cestama istodobno prometuju starija vozila bez naprednih sustava pomoći vozaču i sve veći broj novih automobila koji raspolažu tehnologijom sposobnom pratiti ograničenja.

– Mnogi automobili već imaju tempomat koji uzima u obzir ograničenje brzine. To utječe i na promet oko njih jer ostali vozači često nemaju drugog izbora nego usporiti – objasnio je.

Umjesto radara – podaci iz automobila?

Još veća promjena mogla bi nastupiti ako policija u budućnosti dobije zakonsku i tehničku mogućnost pristupa određenim podacima koje bilježe vozila.

Moderni automobili opremljeni su velikim brojem senzora i elektroničkih sustava te tijekom vožnje obrađuju i pohranjuju različite informacije. Upravo bi neki od tih podataka u budućnosti mogli poslužiti i prilikom prometnih kontrola.

– Naravno, moramo voditi računa o integritetu svih podataka koje moderni automobili pohranjuju i dijele. Ali ako ikada dobijemo izravan pristup tim informacijama, više ne bismo morali stajati uz cestu i obavljati provjere. Mogli bismo očitati računalo automobila i vidjeti koliko je brzo vozač vozio – rekao je Lindeman.

To bi značilo bitno drukčiji način kontrole prometa. Umjesto da prekoračenje brzine zabilježi uređaj postavljen uz cestu, relevantne informacije mogle bi se nalaziti u samom vozilu.

Pitanje privatnosti moglo bi biti najveća prepreka

Takav sustav, međutim, otvara niz pitanja vezanih uz zaštitu osobnih podataka i privatnost vozača. Trebalo bi jasno odrediti kojim bi podacima policija smjela pristupati, pod kojim uvjetima te u kojim bi se situacijama informacije iz automobila mogle koristiti.

Lindeman priznaje da bi dio vozača mogućnost policijskog pristupa podacima iz automobila mogao doživjeti kao zadiranje u privatnost, iako takvu tehnologiju smatra zanimljivom iz perspektive sigurnosti prometa.

Drugi mogući smjer razvoja jest da automobili postupno preuzmu još veći dio kontrole nad brzinom. Ako vozilo prepoznaje dopuštenu brzinu i može joj automatski prilagoditi vožnju, broj prekoračenja mogao bi se smanjivati bez dodatnog nadzora uz cestu.

Ipak, kamere i radari neće nestati preko noći. Na cestama će još dugo prometovati vozila različitih generacija, od onih bez naprednih sustava pomoći do novih modela s nizom elektroničkih sigurnosnih funkcija.

No smjer razvoja pokazuje da bi se način kontrole brzine u budućnosti mogao znatno promijeniti. Umjesto radara koji čeka vozača uz cestu, ključni podaci mogli bi se nalaziti upravo tamo gdje ih danas možda najmanje očekujemo – u računalu njegova automobila.