„Kako raditi, a ne sagorjeti?”: HZJZ objavio radnu bilježnicu za prepoznavanje i prevenciju sagorijevanja

Nedostatak energije, poteškoće s koncentracijom, razdražljivost i sve veće udaljavanje od posla mogu biti znakovi sagorijevanja koji se razvijaju postupno. Kako bi pomogao u njihovu pravodobnom prepoznavanju i prevenciji, Hrvatski zavod za javno zdravstvo izradio je radnu bilježnicu „Kako raditi, a ne sagorjeti?”.

Publikacija donosi praktične vježbe koje čitateljima pomažu procijeniti vlastito stanje, prepoznati izvore opterećenja i razmotriti promjene u svakodnevici. Obuhvaća postavljanje granica, određivanje prioriteta i rješavanje problema, a završava izradom osobnog plana brige o sebi.

Autori u predgovoru izdvajaju podatak iz europskog istraživanja prema kojem se 35 posto ispitanika uvijek ili često na kraju radnog dana osjeća fizički i mentalno iscrpljeno. Pritom upozoravaju da se taj podatak odnosi na iscrpljenost kao jednu od sastavnica sagorijevanja, a ne na udio osoba s potvrđenim sindromom.

U bilježnici se opisuje kako se, uz iscrpljenost, mogu pojaviti teškoće s pamćenjem, gubitak interesa za radne zadatke i odbojnost prema poslu. Osobi može biti teško opustiti se i nakon što radni dan završi. Dio sadržaja zato je posvećen odmoru, podršci drugih ljudi i zdravim životnim navikama.

HZJZ naglašava da prevencija sagorijevanja uključuje i odgovornost radnog okruženja. Važni su primjereno radno opterećenje, jasno određene uloge, mogućnost sudjelovanja u odlukama te podrška na poslu. Razvoj osobnih vještina treba pratiti i briga o organizaciji i uvjetima rada.

Radna bilježnica ne zamjenjuje stručnu pomoć. U njoj se navodi da je podršku moguće potražiti u HZJZ-ovu Savjetovalištu za psihosocijalne rizike na radnom mjestu, koje pruža besplatno i anonimno savjetovanje bez uputnice. Za kontakt su navedeni brojevi 01/6474-349 i 01/6474-352 te adresa e-pošte savjetovaliste.mr@hzjz.hr.

Publikacija je dostupna za preuzimanje na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.