Manje otpada, manji računi: Prvi rezultati novog sustava u Čazmi premašili očekivanja

Nakon što je na području Čazme uveden novi model gospodarenja otpadom, prvi rezultati pokazuju značajne promjene. Građani sada plaćaju odvoz miješanog komunalnog otpada prema broju pražnjenja spremnika, uvedeno je odvojeno prikupljanje plastike, papira i biootpada, a promijenjen je i raspored odvoza. Prema prvim podacima, količina miješanog komunalnog otpada znatno je smanjena, dok će većina korisnika ostvariti niže račune. O prvim iskustvima, izazovima na terenu i planovima za daljnju modernizaciju sustava razgovarali smo s direktorom Komunalija Čazma Marijanom Galovićem.

Prvi mjesec primjene novog sustava je iza vas. Kakvi su rezultati i jesu li građani prihvatili promjene?

– Moram za početak pohvaliti sve građane Grada Čazme jer su rezultati u prvom mjesecu više nego odlični. U usporedbi sa srpnjem prošle godine odloženo je čak 38 posto manje otpada. Prošle godine u srpnju odvezli smo 150 tona miješanog komunalnog otpada u Garešnicu, a ove godine 93 tone. Koliko pamtimo, Čazma dugo nije imala manje od 100 tona otpada u jednom mjesecu. U odnosu na lipanj, kada je sustav uveden, to je još dvadesetak posto manje otpada.

Gdje se u praksi pokazalo da građani još uvijek najviše griješe prilikom odvajanja otpada?

– Možemo reći da smo ovim sustavom ubrzali proces odvajanja. I dalje ima pokušaja nepravilnog zbrinjavanja otpada pa su naši radnici prisiljeni ostavljati pojedine vreće za plastiku koje nisu pravilno razvrstane. Nekima se možda čini praktično u vreću za plastiku ubaciti i dio drugog otpada, ali naši djelatnici u sortirnici s takvim se sadržajem susreću svakodnevno i to im predstavlja veliki problem. Zato sadržaj vreća kontroliramo već na terenu i, ako nije pravilno odvojen, vreću ostavljamo korisniku kako bi je ponovno razvrstao.

Jedna od novosti bilo je i odvojeno prikupljanje biootpada. Kako je taj dio sustava zaživio?

– Moram priznati da sam očekivao nešto veće količine biootpada, ali to ne mora značiti ništa loše jer velik dio građana već kompostira u svojim kućanstvima. Još uvijek imamo problem s velikim brojem običnih vrećica koje završavaju u kantama za biootpad, osobito u gradu. Kompostana traži isključivo čist materijal bez plastike. Na selima naši radnici mogu izvaditi vrećice, ali u zgradama to jednostavno nije moguće napraviti na licu mjesta. Ipak, prve količine koje smo poslali na daljnju obradu pokazale su da je kvaliteta prikupljenog biootpada vrlo dobra i time smo zadovoljni.

Građani su upozorili da pojedinci svoj otpad odlažu u kontejnere kod Gradske uprave ili kod Erste banke. Može li se tome stati na kraj?

– Zapravo ne postoje javni spremnici. Spremnik kod Radija koristi Grad Čazma, dok spremnik kod Erste banke dijeli nekoliko poslovnih subjekata. Slična je situacija i kod stambenih zgrada. Komunalije ne mogu nametnuti zaključavanje spremnika, ali vlasnici i korisnici mogu sami staviti lokot i dogovoriti način korištenja. Važno je jedino da spremnik na dan odvoza bude otključan kako bismo ga mogli isprazniti. Takvu praksu preporučujemo svim korisnicima čiji su spremnici lako dostupni.

Jedno od pitanja građana odnosi se na biootpad nakon košnje trave ili orezivanja voćaka. Što učiniti kada kanta nije dovoljna?

– Ove manje kante pokazale su se sasvim dovoljnima za redovne potrebe, ali naravno da postoje razdoblja kada biootpada ima više. Građani tada mogu uz spremnik ostaviti dodatnu vreću, kutiju ili neki drugi spremnik s biootpadom. Sve ćemo pokupiti i isprazniti izravno u kamion, a vreću ili spremnik vratiti korisniku. Nama je biootpad vrijedan materijal i želimo ga prikupiti što više.

Je li novi način prikupljanja otpada promijenio organizaciju rada i broj odvoza prema Garešnici?

– Teško je to usporediti jer su prije kamioni za Garešnicu odlazili gotovo svaki dan, a sada odlaze svaka dva ili tri dana. To donosi određene uštede u gorivu, iako smo u međuvremenu uveli treći kamion koji svakodnevno radi na terenu. Ono što nas posebno veseli jest da su dnevne rute kraće jer građani spremnike iznose rjeđe nego što smo u početku predviđali. Očekivali smo prosječno dvije predaje mjesečno po kućanstvu, a sada vidimo da je taj prosjek još i manji.

Već se može vidjeti da je ispred kuća znatno manje spremnika na dan odvoza. Hoće li se to odraziti i na račune građana?

– Upravo su to prvi pozitivni rezultati. Trenutačno pripremamo prvi obračun i prvi podaci pokazuju da će oko 1.200 korisnika imati račun od 12,40 ili 15 eura. Još 409 korisnika plaćat će 18,08 eura. To znači da će oko 1.700 korisnika imati niži račun nego do sada. S druge strane, 262 korisnika imat će tri predaje, a 194 korisnika četiri predaje mjesečno. Ukupno je riječ o oko 19 posto korisnika koji će plaćati više, no među njima su i brojni poslovni korisnici koji imaju opravdanu potrebu za češćim pražnjenjem spremnika. Vjerujem da će dio građana s vremenom dodatno smanjiti broj predaja. Nakon prvog mjeseca mogu reći da se pokazalo točnim sve ono što smo ranije najavljivali – svatko će kroz varijabilni dio računa plaćati onoliko otpada koliko stvarno proizvede.

Kako su se djelatnici Komunalija prilagodili novom sustavu rada?

– U početku je bilo nešto zahtjevnije jer su uvedene nove rute. Miješani komunalni otpad prije se odvozio pet dana u tjednu, a sada četiri. Posao ide nešto brže jer se više ne zaustavljamo pred svakom kućom kao prije. Trenutačno nas još malo usporava očitavanje čipova na spremnicima, ali taj će se postupak uskoro potpuno automatizirati. Velika je prednost i to što, budući da više ne vozimo svaki dan u Garešnicu, naši djelatnici nakon završetka linije mogu obavljati i druge poslove na terenu.

Koji su sljedeći koraci u razvoju sustava gospodarenja otpadom u Čazmi?

– Jedan od najvažnijih projekata svakako je izgradnja kompostane. Međutim, taj projekt ovisi o završetku sanacije postojećeg odlagališta i nadam se da će Grad uspješno prijaviti taj projekt za financiranje. Paralelno nastavljamo s digitalizacijom usluga. U pripremi je mobilna aplikacija koja će sadržavati kalendar odvoza i slati građanima obavijesti, primjerice podsjetnik dan prije da iznesu spremnik. Istodobno radimo i na digitalizaciji groblja. Uvest ćemo elektronički sustav pretraživanja svih grobnih mjesta kako bi građani putem interneta mogli jednostavno pronaći informacije o svakoj parceli na našim grobljima.