Na prvi pogled, kuhinja može izgledati besprijekorno – oprano suđe, čisti pultovi i uredno posloženi začini. Međutim, iza te urednosti često se kriju ozbiljna legla bakterija.
Kombinacija topline, vlage i ostataka hrane stvara idealne uvjete za razmnožavanje mikroorganizama. Ono što zabrinjava jest činjenica da se većina bakterija zadržava upravo na predmetima koje svakodnevno koristimo, a rijetko dubinski čistimo, piše City Magazine.
Jeste li se ikada zapitali krije li vaša spužvica više bakterija nego WC školjka? Kada ste posljednji put oprali bočice sa začinima? I znate li koliko je zapravo čista kuhinjska krpa? U nastavku donosimo odgovore – i praktična rješenja.
Spužva za suđe:
Iako je koristimo svaki dan, spužva za pranje posuđa može postati glavno žarište bakterija u kuhinji – čak i prljavije od zahodske školjke. Vlaga i ostaci hrane omogućuju mikrobima da se brzo množe.
Ako je koristite dulje od tjedan dana, ona više ne čisti – već šteti. Najbolje rješenje je mijenjati spužvu jednom tjedno, a nakon svake upotrebe temeljito isprati i ostaviti da se osuši na zraku.
Bočice sa začinima:
Dok začini obogaćuju jelo, njihova ambalaža može biti kontaminirana bakterijama. Prilikom kuhanja često ih diramo neopranim rukama, nakon dodira sa sirovim mesom ili prljavim površinama.
Bakterije se zadržavaju na poklopcima i staklu danima. Stoga se preporučuje da ih čistite barem jednom tjedno toplom vodom i blagim sredstvom za dezinfekciju.
Daska za rezanje:
Velika greška je koristiti istu dasku za sirovo meso i druge namirnice poput povrća ili kruha. Posebno ako je riječ o drvenoj dasci s udubljenjima u kojima se nakuplja prljavština.
Najbolja praksa je imati odvojene daske za različite vrste hrane, i nakon svake upotrebe ih dobro oprati, osušiti i dezinficirati.
Kuhinjske krpe:
Krpe kojima brišemo ruke i radne površine vrlo brzo postaju idealno mjesto za širenje bakterija – osobito ako se koriste više dana zaredom bez pranja.
Stručnjaci preporučuju da ih perete na visokim temperaturama najmanje dvaput tjedno. Još sigurnija opcija su papirnati ručnici za jednokratnu upotrebu, osobito za osjetljive površine.
Sudoper i slavina:
Iako voda odnosi ostatke hrane, bakterije i dalje ostaju na rubovima sudopera, odvodu i slavinama. Ova mjesta treba redovito čistiti, najbolje toplom vodom i prirodnim sredstvima poput octa.
Posebno se fokusirajte na teško dostupna mjesta – tamo se često kriju najopasniji mikroorganizmi.
Hladnjak:
Hladnjak nije imun na bakterije unatoč niskim temperaturama. Prolivene tekućine, neuredne police i prljava ambalaža omogućuju razvoj štetnih mikroba.
Svaka tri mjeseca temeljito ga očistite: ispraznite sadržaj, operite sve površine, obrišite gumene brtve i dezinficirajte ručke. Ne zaboravite na pretince za voće i povrće – često su najzagađeniji dijelovi hladnjaka.
Prava čistoća je u detaljima
Iako kuhinja može izgledati uredno, čistoća površine često prikriva skrivene izvore bakterija. Prava higijena ne ogleda se samo u sjajnim pultovima, već i u redovitom čišćenju spužvi, daski, hladnjaka i svih onih dijelova koje obično zaboravljamo.
Detaljna njega svakog kutka ključna je za zdravlje vašeg doma.
