Visoke razine kortizola, poznatog kao hormon stresa, štetne su za zdravlje – to je činjenica koju većina nas prihvaća bez da mora poznavati detalje o hormonima i neurotransmiterima.
S obzirom na to da se kortizol luči kao odgovor na stresne ili prijeteće situacije, ključno je održavati njegove razine uravnoteženima. Psihologinja Pilar Guerra Escudero objašnjava kako je tijelo osmišljeno da povremeno otpušta kortizol, ali kada je on konstantno povišen, može negativno utjecati na imunitet, san i raspoloženje.
Da bismo osvijestili koliko to može biti štetno, doktor Vicente Mera, stručnjak za anti-aging iz centra Sha Wellness, u svojoj knjizi Mladi u bilo kojoj dobi uspoređuje dugotrajno povišen kortizol s imunosupresivnim terapijama koje primaju pacijenti nakon transplantacija ili osobe s autoimunim bolestima. To može dovesti do razvoja skrivenih infekcija poput herpesa, ali i težih stanja poput upale pluća kod pušača izloženih stresu.
S druge strane, svi težimo povećanju hormona sreće poput serotonina, koji regulira emocije i raspoloženje, te endorfina, koji izazivaju osjećaj ugode, smanjuju stres i djeluju poput prirodnog analgetika. Iako su tehnike poput meditacije i masaže vrlo korisne za postizanje tog balansa, postoje i svakodnevne, manje očite aktivnosti koje imaju sličan učinak.

Fizička aktivnost kao alternativa meditaciji
Guerra Escudero ističe da vježbanje – poput plivanja ili tai chija – može biti učinkovitije od meditacije za mnoge ljude, pogotovo ako im je teško ući u meditativno stanje ili ih to dodatno frustrira. Fizička aktivnost pruža prirodan način rasterećenja, odvlači pažnju od negativnih misli i pomaže tijelu da se oslobodi napetosti – bez napora fokusiranja koji meditacija zahtijeva.
1. Smijeh i humor
Smijeh ima moćno djelovanje na tijelo – potiče lučenje serotonina i endorfina, a ujedno smanjuje razinu kortizola. Doktor Mera ističe da je smisao za humor jedan od najučinkovitijih načina nošenja sa životnim izazovima. Gledanje komedija ili druženje s ljudima koji nas nasmijavaju može biti pravi lijek. Čak su i terapije smijehom prepoznate kao korisne.
2. Šetnje u prirodi (Shinrin Yoku)
Dugotrajno sjedenje ima negativan učinak na razinu hormona sreće. Doktorica Ángela Llaneza upozorava da ljudi koji sjede više od osam sati dnevno imaju puno veći rizik od umora i lošeg raspoloženja. Preporučuje šetnje u prirodi, poznate kao šumske kupke, koje dokazano smanjuju kortizol za 16 % već nakon 20 minuta.
3. Tamna čokolada
Umjereno konzumiranje čokolade s visokim udjelom kakaa (85 % i više) može pomoći u oslobađanju endorfina. Nutricionistica Yaraseth del Castillo naglašava da čokolada ne donosi samo užitak, već i pozitivno djeluje na raspoloženje – uz uvjet da se konzumira u malim količinama, poput jedne ili dvije kockice dnevno.
4. Istezanje i promjena držanja
Beatriz Crespo, stručnjakinja za medicinu i sportske performanse, preporučuje redovito ustajanje i istezanje kako bi se smanjila napetost i potaknuo osjećaj sigurnosti i samopouzdanja. Čak i kratka promjena držanja – primjerice, zauzimanje “poze moći” – može potaknuti fiziološke promjene koje smanjuju stres, prema istraživanju sa Sveučilišta Harvard.
5. Plivanje
Jedna od najdjelotvornijih aktivnosti za smanjenje stresa je plivanje. Doktorica Llaneza navodi istraživanje klinike Mayo koje je pokazalo da plivanje može sniziti kortizol i do 30 % te istovremeno poboljšati kvalitetu sna. Ova umjerena aktivnost pomaže cirkulaciji i stvara osjećaj opuštenosti.