Najnovije istraživanje pruža uvide u tajne ljudskog starenja, otkrivajući da se najznačajnije promjene u ljudskom organizmu događaju u dva ključna razdoblja života. Prema istraživanju provedenom na Stanfordskom sveučilištu, prva velika promjena nastupa u sredini 40-ih godina, dok se druga zbiva u ranim 60-ima.
Genetičar Michael Snyder, koji je vodio istraživanje, objašnjava da starenje nije samo postupan proces. „Nismo izloženi samo postepenim promjenama. U određenim životnim fazama svjedočimo drastičnim prekretnicama, a ovo istraživanje pokazuje da se to događa sredinom 40-ih i početkom 60-ih“, rekao je Snyder za Science Alert.
Snyder i njegov tim usredotočili su se na biologiju starenja kako bi otkrili specifične promjene koje se odvijaju u tijelu. Tijekom studije, analizirali su biološke uzorke 108 odraslih osoba koje su redovito donirale uzorke tijekom 626 dana. Svaki sudionik dao je prosječno 47 uzoraka.
Istraživači su primijetili da kod određenih stanja, kao što su Alzheimerova bolest i kardiovaskularne bolesti, rizik ne raste postepeno, već naglo eskalira nakon određenih dobnih granica. Kako bi dublje razumjeli ove promjene, tim je analizirao različite biomarkere, uključujući RNA, proteine, lipide i mikrobiome iz crijeva, kože, nosa i usne šupljine.
Rezultati su pokazali značajne promjene u količini različitih molekula u tijelu tijekom spomenutih faza. Otprilike 81 posto proučavanih molekula pokazalo je promjene, koje su dosegle vrhunac sredinom 40-ih i ponovno početkom 60-ih godina.
U sredini 40-ih godina, zabilježene su promjene u molekulama povezanim s metabolizmom lipida, kofeina i alkohola, kao i kardiovaskularnim bolestima i disfunkcijama kože i mišića. S druge strane, u ranim 60-ima, promjene su se odnosile na metabolizam ugljikohidrata i kofeina, kardiovaskularne bolesti, imunološku regulaciju, kožu, mišiće i rad bubrega.
Kod žena, prvi vrhunac promjena često se poklapa s menopauzom ili perimenopauzom. Međutim, istraživači naglašavaju da menopauza nije glavni uzročnik, budući da su slične promjene primijećene i kod muškaraca u istom razdoblju života.
Ova istraživanja nude nova saznanja koja bi mogla unaprijediti razumijevanje procesa starenja i potencijalno omogućiti razvoj učinkovitijih strategija za suočavanje s promjenama koje dolaze s godinama.
