Koreografijom „Sadila sam vitu jelu” bjelovarski folkloraši donijeli su na državnu pozornicu baštinu Ivanske, Šušnjara i Đurđica. Najboljim je proglašen Folklorni ansambl „Ivan Mažuranić” iz Karlovca.
Pjesme, plesovi i običaji različitih hrvatskih krajeva susreli su se u subotu, 24. listopada, u Centru za kulturu Čakovec, gdje je održan program koreografiranog folklora 33. Susreta hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina. Među dvanaest ansambala i društava Bjelovarsko-bilogorsku županiju ponosno je predstavljao KUD „Bjelovar”, donoseći na pozornicu dio tradicijskog bogatstva našega kraja.
Bjelovarčani su nastupili s koreografijom „Sadila sam vitu jelu”, koja obuhvaća pjesme i plesove Ivanske, Šušnjara i Đurđica. Koreografiju potpisuje Valentina Šepak Molnar, a glazbenu obradu Zoran Jakunić. Nastup na ovom susretu bio je prilika da se lokalna baština predstavi uz folklorne tradicije drugih dijelova Hrvatske te podsjeti na vrijednost njezina čuvanja i prenošenja novim generacijama.
Program je publiku poveo od međimurskih svadbenih običaja i pjesama Podravine do plesova Like, Posavine i hrvatskih otoka. Svoje su mjesto na pozornici pronašli i trogirska kvadrilja, tradicija bunjevačkih Hrvata te pjesme i plesovi Hrvata u mađarskom dijelu Podravine.
O najboljim izvedbama odlučivalo je stručno povjerenstvo u sastavu Krunoslav Šokac, Josip Forjan i Martin Durbek. Prvo mjesto dodijeljeno je Folklornom ansamblu „Ivan Mažuranić” iz Karlovca, koji se predstavio koreografijom „Oj Korano, rijeko najmilija”, s pjesmama i plesovima uže okolice Karlovca.
Drugo mjesto osvojio je Varaždinski folklorni ansambl izvedbom „Lepi Ivo krešu kreše”, dok je treće mjesto otišlo na Korčulu, Folklornom društvu „Kumpanija”, skupini „Mafrina” iz Vele Luke, koja je izvela ples „Mafrina”.
Program su upotpunili i gosti s međimurskim tradicijskim popevkama te HKUD „Fra Petar Bakula” iz Posušja, koji je predstavio pjesme i plesove posuškoga i hercegovačkoga kraja.
Za našu županiju poseban je značaj imao nastup KUD-a „Bjelovar”. Pjesme i plesovi Ivanske, Šušnjara i Đurđica tako su postali dio šire priče o hrvatskoj folklornoj baštini, a bjelovarski su folkloraši još jednom pokazali koliko je važno da tradicija živi i izvan mjesta u kojima je nastala. (Slaven Klobučar)
Imate priču ili informaciju?
Želite na neki problem upozoriti ili nekoga istaknuti?
Pošaljite nam poruku.
Vaši podaci neće biti javno objavljeni niti proslijeđeni trećim stranama.
