Kristijan Čikor i Luka Piršljin članovi su HPD Garjevica koji su prošle godine ostvarili povijesni uspjeh za ovo društvo kada su osvojili vrh Kala Patthar na Himalaji i boravili na najvišoj nadmorskoj visini od 5 644 metra.
Nakon njihovog uspjeha na pomolu je ostvarenje još jednog velikog uspjeha jednog od članova društva, Ivice Pešuta koji se penje prema vrhu Afrike Uhuru peaku-u na Kilimandžaru i visini od 5.895 metara, objavio je u svojoj objavi predsjednik HPD Garjevica Kristijan Čikor. Objavu prenosimo u cijelosti:
“Ljubav prema prirodi, planini, nekim ljudima „dođe“ sa godinama…ono, kada riješe neke životne prioritete, egzistenciju, pa se okrenu jednom svijetu koji do tada ili nisu poznavali ili jednostavno nisu za njega imali vremena.
Međutim, neki ljudi se u prirodi, planinama doslovno rađaju. Baš priroda i ljubav prema svim prirodnim ljepotama, poštovanje prema njoj, dio je na neki način njihova bića. Rekli bismo njihov DNK. Od rođenja.
Upravo jednog takvog čovjeka, nama, članicama i članovima HPD Garjevica Čazma, čast je što imamo u svojim redovima. Njegovo ime je Ivica Pešut. Rođeni Samaričanin, zapravo čovjek rođen u našoj smaragdnoj šumi Garjevici, u predjelu zvanom Lipov jarak. Na obroncima Moslavačke gore. Sin čovjeka koji je na neki način obilježio svoje vrijeme, živeći u selu Samarici i radeći u Šumariji Ivanska. Legendarni lugar i istinski zaljubljenik u Moslavinu, šumu Garjevicu, Moslavačku goru – Mile Pešut.
E, upravo je Ivica potomak tog čovjeka. Možemo reći, Ivica je dječak sa urođenim genom za ljubav prema prirodi i taj gen izgradio ga je kao čovjeka kroz život, a i sam Ivica, usprkos činjenici što dobar dio svog života živi i radi u Zagrebu, uporno „njeguje i hrani“ taj svoj gen i u svakoj se prilici vraća svojoj voljenoj Garjevici, svojoj Moslavini. Svojoj Moslavačkoj gori. Ivica zna reći da nikada nije sit svog rodnog kraja i da jednostavno uvijek živi za trenutak svakog novog povratka i svake nove šetnje Moslavačkom gorom.”
Upravo te duge šetnje zelenim, brdovitim prostranstvima Moslavačke gore, Ivicu su osnažile, učinile ga zdravim, izdržljivim i jakim čovjekom. Usudio bih se reći, „čovjekom od čelika“!
I pripremile ga, uz onaj spomenuti nevjerojatni gen, da danas, na početku sedme dekade svog života, rame uz rame sa puno mlađim ljudima, grabi trenutno prema planinarskom vrhu svog života. Prema vrhu Afrike. Prema vrhu jednog kontinenta. Prema Uhuru peaku-u na Kilimandžaru i visini od 5.895 metara. I od tog uspjeha dijeli ga tek nekoliko desetaka sati!
Nakon bezbroj vrhova hrvatskih planina sa najvišim vrhom Dinare (Sinjal), preko najviših vrhova Slovenije (Triglav), Austrije (Grossglockner), Grčke (Olimp), Crne Gore (Bobotov kuk), talijanskih Dolomita i tako dalje i tako dalje….na korak je do najvišeg vrha „Crnog kontinenta“. Impozantna životna priča jednog skromnog, tihog, poštenog čovjeka.”
