DHSS uputio je priopćenje za medije koje vam prenosimo u cijelosti:

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Poljoprivredno zemljište je nacionalno blago i DHSS od Vlade RH traži primjenu mjera koje će osigurati dostatnu proizvodnju hrane i budućnost sela

S obzirom na nove okolnosti na globalnom tržištu hrane te utjecaja na cijene i količine poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj, Demokratski HSS predlaže Vladi RH pokretanje procedure kojom bi se od EU zatražilo produljenje roka za još 3 godine u odnosu na zabranu prodaje poljoprivrednog zemljišta državljanima EU, a koja prestaje početkom srpnja slijedeće 2023. godine.

Poljoprivredno zemljište je nacionalno blago, i naš prijedlog i traženje vezano je uz činjenicu da još nisu gotovi niti procesi prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta. Svima je poznato da je demografska situacija u Hrvatskoj poražavajuća, a seljaci, odnosno nositelji i zaposleni u OPG-ovima sve teže dolaze do zemlje koja je temelj egzistencije na selu. Cijene poljoprivrednog zemljišta rastu svakim danom, ali još uvijek smo najjeftiniji u Europskoj uniji po cijeni hektara. I dalje je za naše uvjete seljacima previsoka cijena poljoprivrednog zemljišta i tu se događaju paradoksi da sve više zemlju kupuju razni mešetari iz Hrvatske ali i oni iz susjednih zemalja. Mnogi od kupaca nikada se nisu bavili poljoprivredom. K tome, izgubili smo borbu za energetsku neovisnost Hrvatske, a s obzirom na kontinuirani rast cijena hrane i povećanje uvoza gubimo borbu i za neovisnost u proizvodnji poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Zemljište postaje strateški resurs, a Ustavom Republike Hrvatske poljoprivredno zemljište određeno je kao dobro od osobitog gospodarskog i ekološkog značenja.

Zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa, vlasnika koji nisu poznati ili dostupni ili nekih drugih razloga u Hrvatskoj je, po analizi Instituta za primijenjenu ekologiju Oikon – oko 400.000 hektara neiskorištenog i neobrađenog poljoprivrednog zemljišta.

Kako bi se stavila sva raspoloživa zemlja u funkciju nužno je osnovati Fond za poljoprivredno zemljište preko kojeg bi se neobrađeno poljoprivredno zemljište davalo u zakup pravim poljoprivrednicima, a zakup bi se čuvao na posebnim računima i isplatio se vlasnicima kada se eventualno jave. Time se ne ulazi u pravo vlasništva, ali se zemlja stavlja u funkciju.

Iz navedenih objašnjenja zahtjevi DHSS-a Vladi RH su slijedeći:

  1. Demokratski HSS traži od Vlade Republike Hrvatske pokretanje procedure za produženje zabrane prodaje poljoprivrednog zemljišta državljanima Europske unije na rok još 3 godine nakon srpnja 2023.
  2. Putem HBOR-a i Hrvatske poštanske banke pokrenuti povoljnu liniju kredita za kupnju poljoprivrednog zemljišta s obvezom da ostane u vlasništvu OPG-a, najmanje 20 godina, a da je kupljeno zemljište jedini jamac povrata kredita.
  3. Osnovati Fond za poljoprivredno zemljište kojim će se omogućiti obrađivanje zapuštenog neobrađenog poljoprivrednog zemljišta. Fond se treba financirati  iz sredstava zakupa i koncesija uz definiranje postotka od zakupa i koncesija.
  4. Osigurati podršku rješavanju imovinsko-pravnih odnosa poljoprivrednog zemljišta jer je isto nacionalno bogatstvo. Neriješeni imovinsko-pravni odnosi onemogućuju našim poljoprivrednicima korištenje mjera Programa ruralnog razvoja te ih čini nekonkurentnima.
  5. Hitno provesti agroekološko zoniranje i uključiti ga u strateški plan RH s jasno definiranim strateškim kulturama i brojčanim pokazateljima učinaka poljoprivredne proizvodnje, a ne vrijednosti kao rezultat provedbe intervencija i mjera poljoprivredne politike.
  6. Mjerama poljoprivredne politike kroz resurs poljoprivrednog zemljišta smanjiti ovisnost o uvozu i hrane i depopulaciju ruralnog područja.
  7. Stvoriti uvjete kupnje poljoprivrednog zemljišta i definirati intervencije za mlade obitelji koje pokazuju interes za poljoprivrednom proizvodnjom i životom u ruralnom području.

Demokratski HSS

Mateo Ivanac, predsjednik

Imate priču ili informaciju?

Želite na neki problem upozoriti ili nekoga istaknuti?

Pošaljite nam poruku.

    Vaši podaci neće biti javno objavljeni niti proslijeđeni trećim stranama.