Jak vjetar, koji je u nedjelju navečer zahvatio i Đakovštinu, porušio je i uništio plastenike na OPG-u Škorvaga u Punitovcima. Time je zbog dugotrajne suše, brojnih nametnika, preslabih sredstava za zaštitu od njih, nedostatka određenih vrsta povrća rast cijena na tržištu posato još izraženiji, piše Glas Slavonije.

– Kako su u jakom nedjeljnom vjetru prošli drugi povrtlari – ne znam, no nama je uništio tri velika plastenika s rajčicom, paprikom i drugim povrćem, a načeo je i četvrti, ukupno površinu od približno 1500 četvornih metara. Vjetar nije samo skinuo foliju, nego je i pomaknuo konstrukcije plastenika, gurnuo ih. A ako plastenik nije u ravnini – puca. Vjetar se digao u desetak minuta, nebo se zacrnjelo i već u idućem trenutku na plastenicima je prouzročio štetu i do 40.000 kuna. Povaljao je i rajčicu, koju sada treba zaštititi da ne dobije ožegline, a bojazan od šteta je i za mljevenu papriku. Moramo odmah djelovati da ne ode povrće namijenjeno za prodaju na tržnici, a osigurani za ovo nismo – kaže za Glas Slavonije Blaženka Škorvaga, najveća povrtlarka na Gradskoj tržnici u Đakovu.

Sušu ‘riješili’, udario ih olujni vjetar

Vjetar je, nastavlja, iskidao “lajsne” plastenika te bacao i crjepove sa starih krovova po selu, rušio stara stabla, a kod Krndije izvalio dalekovod od 400 KV na obližnju prometnicu Krndija – Punitovci. Iako OPG Škorvaga s dugotrajnom sušom nema problema jer svoje povrtlarske površine navodnjava, ima problem s tlom – s nametnicima, a EU normama propisani insekticidi, ocjenjuje Blaženka Škorvaga, sve su slabiji u borbi protiv njih.– Mahune jede nametnik žličnjak, sredstva ga više ne mogu uništiti jer su preslaba, gotovo je sve zaštiti zabranjeno, a kazne visoke – kaže Škorvaga. Dio malih proizvođača povrća žali se da im mahune ove godine uopće nisu rodile, pa je ta povrtnica ovoga ljeta prava cjenovna kraljica – kilogram mahuna, kaže Škorvaga, stoji 30 kuna, čime je sada skuplja od kilograma piletine, pileća prsa mogu se naći za 25, batak i zabatak za 20 kuna i tako dalje.

– Mahune tu cijenu imaju u proljeće, ne u ljeto i jesen. U ovo vrijeme cijena bi im trebala biti 20 kuna. Generalno, povrće se dosta visoko drži – rajčica i paprika su osam kuna, što je za ovo vrijeme solidna cijena. Umjesto četiri, krumpir je pet-šest kuna, što je visoka cijena za to povrće. Kilogram malih krastavaca bio je inače osam – deset, sada je 15 kuna. Jer ne može se prskati, nema ni radne snage, a i cijene kemijskih sredstava idu znatno gore – dodaje Škorvaga, koja za visoke cijene zelene ponude kaže:

– Došlo je vrijeme da si povrće, pojedine vrste, mogu priuštiti samo oni imućniji, da ono nije za siromašniji potrošački džep.

Deficit bundevice

Česta ljetna namirnica u Slavoniji – bundevica – također je ove godine u deficitu.

– Ljudi odustaju od proizvodnje, sve je manje proizvođača i očito ju ne sade, kao ni ja. Posljednji put bundevice sam sadila prije dvije godine. Nema ni patlidžana, jer ga slabo uzgajaju, a cijena mu je inače osam kuna, dodaje Škvoraga. Poručuje kako će se svi ti trendovi odraziti i na pripremu zimnice, koju su, kaže, kupci smanjili za čak 70 posto.

Upitana gubi li sjeme bitku pred klimatskim kretanjima, sve toplijim ljetima i dugotrajnim sušama, Škorvaga kaže kako ljudi kupuju obično sjeme.

– Ono je iskrižano i ne valja. Mi kupujemo samo hibride, no oni su preskupi za male proizvođače, mi ne koristimo obično. Jer ljudi, primjerice, kupe obično sjeme za kelj i dobiju – stočni kelj, kupe sjeme za ljuti feferon i dobiju slatki.