foto/RTL.hr

Kvaliteta obnove kuća i drugih objekata u Sisačko-moslavačkoj županiji u fokusu je javnosti nakon potresa koji su tu županiju i druge predjele središnje Hrvatske zadesili krajem prošle godine i koji su srušili ili znatno oštetili brojne objekte obnovljene ili izgrađene poslije Domovinskog rata. Stoga se otvorilo pitanje kvalitete gradnje te nadzora izvedenih radova, ali i političke i pravne odgovornosti tadašnjih vlasti koje su organizirale obnovu.

Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje objavio je popis projektanata i nadzora, popis izvođača radova te popis područnih nadzora i revidenata u poslijeratnoj obnovi. Sve informacije i popise možete vidjeti OVDJE.

Objava Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje uslijedila je nakon što je premijer Andrej Plenković rekao u četvrtak na sjednici Vlade kako nema nikakvih zapreka da javnost zna tko je sudjelovao u obnovi nakon rata.

Među izvođačima su veće i manje tvrtke iz cijele Hrvatske

Na popisu projektanata i nadzora je njih 83, a popis izvođača radova obuhvaća 202 izvođača. Tu je i popis s četiri područna nadzora i jednim revidentom.

U popisu izvođača radova nalaze se i dva izvođača iz Bjelovarsko-bilogorske županije GOM-COM d.o.o. iz Čazme koji je brisan i više ne postoji kao takav i Štokić iz Garešnice.

Na popisu projektanata i nadzora je Daing d.o.o iz Daruvara.

Ukupno uloženo 2,6 milijardi kuna

Prema “Pregledu završenih aktivnosti obnove na području Sisačko-moslavačke županije”, u obnovu 24.930 objekata ukupno je investirano 2,58 milijardi kuna, od čega se najviše – 2,17 milijardi kuna, odnosi na organiziranu obnovu kuća četvrtog do šestog stupnja oštećenja. Takvih objekata bilo je 8.880.

Za kredite koji su odobravani za obnovu nastalih oštećenja prije donošenja Zakona o obnovi odnosno od 1992, do 1994. godine, preko HBOR-a i poslovnih banaka (bespovratni krediti) utrošena su 272 milijuna kuna, za 5.440 objekata.

Novčane potpore za oštećenja kuće od prvog do trećeg stupnja iznosile su 63,5 milijuna kuna, za 4.961 objekt, a za ostalu obnovu i sanaciju stanova, devastiranih objekata i donacije ukupan iznos je 47,7 milijuna kuna.

Za povrat sredstava u samoobnovi, onima koji su sami obnavljali kuće utrošen je 21 milijun kuna, a za potpore u građevinskom materijalu 3,7 milijuna kuna, koji se odnose na razdoblje prije donošenja Zakona o obnovi, kada se materijal za sanaciju ratne štete dodjeljivao preko lokalnih skladišta građevinskog materijala.

Podaci prema općinama i gradovima pokazuju da je najveći iznos od ukupnih 2,58 milijardi kuna otišao u Petrinju – 735,1 milijun kuna, potom u Glinu – 412,4 milijuna kuna te u Novsku – 343,5 milijuna kuna. Na Sisak se odnosi 114,5 milijuna kuna.