foto/pixabey

Hrvatskim potrošačima osnovni kriterij kod izbora hrane je cijena, potom njena sigurnost, a tek na šestom mjestu je podrijetlo, prenosi u utorak konzultantska tvrka Smarter u priopćenju o istraživanju stavova europskih potrošača koje je tijekom prosinca 2020. objavila Europska komisija.

To je istraživanje pokazalo da je kod 54 posto hrvatskih ispitanika cijena najvažniji kriterij za kupovinu hrane, a Hrvatska se nalazi u grupi od 17 europskih zemalja čiji potrošači taj čimbenik smatraju jednim od tri najvažnija piše N1.

Od deset ponuđenih kriterija kod izbora hrane za hrvatske potrošače, tek je na šestom mjestu podrijetlo hrane – odakle ona dolazi, jer se za njega opredijelio svaki treći ispitanik u Hrvatskoj (32 posto).

“Hrvatski prerađivači, ali i politika, moraju shvatiti da, bez obzira na kvalitetu hrane, ona mora biti proizvedena i po konkurentnim cijenama, barem tako dugo dok je cijena primarni faktor kod odabira hrane hrvatskog potrošača”, poručuju iz Smartera u analizi rezultata istraživanja.

Nakon cijene, hrvatskim potrošačima važna sigurnost hrane

Na drugo mjesto kod izbora hrane hrvatski su potrošači stavili njenu sigurnost (čak 50 posto ispitanika), što pokazuje svijest potrošača o važnosti te komponente, ali može biti i posljedica čestih “pronalazaka“ hrane na hrvatskom tržištu koja ne odgovara upravo standardima sigurnosti, navode iz Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Hrvatski su potrošači, za razliku od najviše EU zemalja, okus hrane stavili tek na treće mjesto kod izbora hrane (samo 37 posto ispitanika u Hrvatskoj taj kriterij koristi kao prvi kod izbora hrane), a odmah iza njega je kriterij dužine trajanja hrane (35 posto ispitanika).

I po tom smo kriteriju, kažu u Smarteru, među četiri europske zemlje s najvećim postotkom potrošača koji ovaj kriterij smatraju jednim od najvažnijih. To su uglavnom zemlje koje su najkasnije ušle u EU (Bugarska, Latvija, Litva, Rumunjska), čiji su potrošači u postotku većim od trećine ispitanih istaknuli važnost tog kriterija kod odabira hrane.

Nutritivni sastav hrane hrvatskim je potrošačima na petom mjestu kao kriterij za izbor hrane (34 posto), a u Smarteru smatraju kako taj podatak može biti koristan i važan za domaće proizvođače hrane, odnosno za ciljeve i sadržaj njihove komunikacije s potrošačima.

“U odnosu na općenito prisutno mišljenje o velikoj važnosti porijekla hrane za domaće potrošače, prema ovom istraživanju, porijeklo je tek šesti kriterij, od deset ponuđenih, za kupnju hrane u Hrvatskoj”, ističu iz Smartera.

Smatraju da takav rezultat (32 posto) može razočarati, poglavito kad se usporedi sa slovenskim postotkom od 57 posto ili danskim od 43 posto potrošača kojima je izbor domaćeg proizvoda najvažniji kriterij odabira.

“Interesantno je da hrvatski potrošači, u drugim istraživanjima, redovito odgovaraju da bi uvijek prioritet dali kupnji domaće hrane (njih 70 posto), no ovo istraživanje u kojem se tražilo da rangiraju kriterije, jasno je pokazalo da je još uvijek cijena primarni kriterij odabira”, navode iz Smartera.

Mišljenja su kako je, osim svijesti da se izborom domaćeg proizvoda potpomaže domaća ekonomija u cjelini, očito potreban i znatno veći raspoloživi dohodak po stanovniku da bi cijena prestala biti primarni i osnovni kriterij izbora.

“Do tada naše će tržište biti ‘eldorado’ za uvoznu jeftinu hranu, bez obzira na sva druga obilježja koje ta hrana ne(ispunjava)”, zaključak je stručnjaka Smartera.

Rezultati istraživanja su pokazali i da su hrvatski potrošači utjecaj na okoliš i klimatske promjene stavili na posljednje mjesto, jer se tek pet posto anketiranih opredijelilo za taj kriterij kao jedan od najvažnijih kriterija odabira hrane.

Hrvatska se tako nalazi u grupi zemalja gdje je ovaj čimbenik od najmanje važnosti, a u toj su grupi još Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Malta, Portugal.

Europskim potrošačima najvažniji okus i sigurnost hrane

Istraživanja stavova europskih potrošača provedeno je tijekom kolovoza i rujna prošle godine, s ciljem provjere stavova i očekivanja potrošača o dugoročnoj održivosti proizvodnje hrane u EU.

Cilj EK je bio utvrditi što danas prosječni europski potrošač smatra održivim načinom proizvodnje hrane, kakvi su njegovi stavovi o vlastitoj prehrani i što misli da bi ubuduće trebalo napraviti da proizvodnja hrane u EU postane dugoročno održiva, sukladno ciljevima iz europske strategije Zelenog plana, odnosno strategije “Od polja do stola“.

U Hrvatskoj je istraživanje provedeno na uzorku od 1.019 ispitanika, metodom intervjua “face to face”.

“Rezultati istraživanja vrlo su interesantni, a osim EK koja ga je naručila, mogu biti od velike koristi proizvođačima, prerađivačima, ali i državnim politikama”, ističu iz Smartera.

Na pitanje koji su glavni elementi koji utječu na odluku o kupovini hrane, europski potrošači kao prvi kriterij navode okus hrane, drugi faktor kod odabira im je sigurnost hrane, a troškove nabave hrane (cijena) stavljaju ispred održivosti njene proizvodnje, u smislu kako je vidi politika EU.

Na pitanje, pak, što im je najvažnije kada kupuju hranu anketirani su od deset ponuđenih odgovora mogli zaokružiti najmanje tri.

Odgovori na to pitanje pokazuju da više od 45 posto EU ispitanika okus hrane navodi kao najvažniji faktor kod odabira hrane, za 42 posto je primarni kriterij sigurnost hrane, dok se čak 40 posto anketiranih rukovodi cijenom kao primarnim obilježjem.

Trećini ispitanika (34 posto) važno je odakle hrana dolazi, porijeklo hrane, a gotovo isti postotak (33 posto) smatra nutritivni sadržaj hrane kao bitan element za odabir. Tek 20 posto ispitanika kod izbora hrane rukovodi se njenim vijekom trajanja kao najvažnijim obilježjem.

Ostali su odgovori rjeđi pa je tako svakom desetom ispitaniku važno da hrana bude minimalno obrađena, njih 16 posto se kod izbora rukovode svojim etičkim i vjerskim načelima, a utjecaj hrane na okoliš važan je za svega 15 posto ispitanika, dok je najrjeđe spomenut faktor izbora (9 posto) pristupačnost hrane kao glavni kriterij, navodi se u priopćenju Smartera.

Izvor: N1