Velika prisutnost čagljeva i u lovištima Bjelovarsko-bilogorske županije

Čagljevi već duže vrijeme rade probleme po cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u lovištima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Radi se o životinjama koje nemaju prirodnog neprijatelja, koje su vrlo lukave i koje jedu sve – od divljači u šumi, pa do domaćih životinja po selima, čak su iz tih područja istjerali lisice, ne boje se lovačkih pasa, a čovjeka ne doživljavaju kao prijetnju.

– Kada su čagljevi došli do naših lovišta nemamo točnu informaciju, ali ono što smo sigurni je da nam je čagalj došao s istoka i da ih imamo u svim lovištima u županiji – rekao nam je Mato Kovačević predsjednik Lovačkog saveza Bjelovarsko bilogorske županije.

– On zauzima strašno brzo područja jer je on, kao vrsta, agresivniji od lisice, što znači da prilikom zauzimanja svog prostora potiskuje lisicu – dodaje Kovačević.

Čagljevi za razliku od lisica love u paru tako da lakše ulove svoj plijen, a u lovištima najviše love sitnu divljač.

– Vole ukrasti lane srni, divljim svinjama prasad ako je krmača neoprezna. Štetu najviše osjetimo na lanadi i u našim lovištima uočavamo manje lanadi, tako da znamo vidjeti kako srna ide sama ili da vodi samo jedno lane – kaže Kovačić.
Čagalj, umjesto da od čovjeka bježi, sve mu se više približava pa se na ove predatore sve češće žale i građani jer u potrazi za hranom čagljevi ulaze u peradarnike, odnose kokoši, piliće, pure i ostalu perad.

– Čagljevi se prilagođavaju okolini, odnosno aklimatiziraju se i dolaze sve bliže kućama, a budući da se hrane i domaćim životinjama koje mogu pronaći i savladati dolaze i blizu kuća – kaže Kovačević.

Županijski lovački savez je zajedno s Bjelovarsko-bilogorskom županijom usuglasio program za unaprijeđenje lovstva gdje županija subvencionira neke aktivnosti u lovstvu. Tako između ostaloga sufinancira i stimulira odstrel predatora lisice, čaglja i kune. Koliki je točan broj odstrijeljenih čagljeva u ovoj godine u Savezu nemaju podatke, ali primjetno je da broj odstrijeljenih čagljeva iz godine u godinu raste.

– Povećanje odstrijeljenih čagljeva pokazuje da on sve više zauzima cijelu županiju. Što se tiče lisica po jednom lovištu je odstrijeljeno oko trideset jedinki, a imamo šezdeset lovišta – otkriva Kovačević.

Kako čagalj spada u skupinu predatora za njega ne postoji vrijeme lovostaja.

– Što se tiče predatora za njih ne postoji lovostaj, jedino kada ne smijemo loviti je kada su ženke visoko skotne i kada vode nejaku mladunčad. Čagalj nije naša autohtona vrsta tako da je nepoželjan u našim lovištima. Lisica je naša autohtona vrsta i nju držimo na prirodno podnošljivom broju. Ona radi kao pravi predator, čisti lovište od bolesnih životinja i strvina – zaključio je Kovačević.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.