Danas je Svjetski dan pčela, najvažnijih živih bića na Zemlji

Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života“, poznata je izjava Alberta Einsteina koju smo svi sigurno barem jednom čuli, a ako ne promijenimo nešto u vezi njihove dobrobiti, mogli bismo na teži način saznati je li ona istinita.

Ujedinjeni narodi (UN) ove godine su za temu Svjetskog dana pčela odabrali slogan “Spasite pčele”, što dovoljno naglašava ozbiljnost situacije i nužnost zaštite pčela, drugih oprašivača i njihovih staništa.

Naime, pad populacije pčela u posljedne vrijeme postala je tema koja sve više zabrinjava, a kako bi se ljude educiralo o njihovoj važnosti, 20. svibnja svake godine obilježava se njihov dan, Svjetski dan pčela.

Osim što su korisne, pčele su vrlo zanimljivi kukci. Jeste li znali da: 

  • Medonosne pčele (Apis mellifera) imaju 170 receptora mirisa koji im omogućuju rodbinsko prepoznavanje, društvenu komunikaciju unutar košnice i pronalaženje hrane. Njihov njuh je toliko precizan da one mogu razlikovati stotine različitih biljnih sorti.
  • Pčela zamahne oko 11.400 puta u minuti, zbog čega i čujemo zvuk zujanja.
  • Prosječna pčela proizvede oko jednu i pol žličicu meda u svom životu, a tijekom jednog leta posjeti 50-100 cvjetova.
  • Svaka pčela u koloniji ima jedinstven miris, kako bi je članovi mogli prepoznati.
  • Pčele radilice su zapravo spolno nerazvijene ženke.
  • Mozak pčele je ovalnog oblika i velik je kao sjeme sezama, ali to ne znači da one nemaju izvanrednu sposobnost učenja i pamćenja, te da nisu sposobne napraviti kompleksne proračune vezane za svoje letove.

U Europskoj uniji svake godine oko 600 tisuća pčelara i pčela iz 17 milijuna košnica proizvedu oko 250 tisuća tona meda.

Međutim, proizvodnja ne pokriva potražnju pa su tako u 2018. godini države članice EU-a uvezle 208.000 tona prirodnog meda iz zemalja izvan Unije, u vrijednosti od 452 milijuna eura. 

U usporedbi sa svjetskom konkurencijom, europski pčelari imaju relativno visoke troškove proizvodnje, a ograničen izvoz je skuplji od uvezenog meda.

U RH približno 41,5% pčelara ima do 30 kišnica, 55% pčelara između 31 i 150, te 3,5% pčelara više od 150 košnica. Pčelari s manjim brojem zajednica dominantno prodaju med jednim od oblika izravne prodaje (na mjestu proizvodnje, na lokalnim tržnicama). Kroz izravnu prodaju pčelinje proizvode plasira oko 3/4 pčelara, dok u prodaji na veliko sudjeluje 1/4 pčelara. Pčelari imaju i mogućnost prodaje pčelinjih proizvoda na kućnom pragu odnosno gospodarstvu te tako mogu ostvariti najbolju prodajnu cijenu svojih proizvoda.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.