Danas se obilježava Dan planeta Zemlje

U više od 150 zemalja diljem svijeta, na današnji se dan obilježava Dan posvećen našem domu, planeti Zemlji. Ovaj treći kamenčić od Sunca je star preko 4.5 milijardi godina i dom je 7.6 milijardi ljudi.

Na konferenciji UNESCO-a 1969. godine John McConnell prvi je put predstavio ideju obilježavanja Dana Zemlje i iste je godine dizajnirana Zastava Zemlje, a sam je naziv Earth day prvi put upotrijebio 21. ožujka gradonačelnik San Francisca Joseph Alioto 1969. u proglasu kojim je odlučeno da se u gradu i na područja San Francisca proslavi kao Dan planeta Zemlje.

Dan planeta Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tijekom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru na kojoj je sudjelovao velik broj predstavnika vlada i nevladinih udruga usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja.

U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. godine.

Svjetski fond za prirodu poziva donosioce odluka na usvajanje ambicioznih i konkretnih planova za zelenu i održivu budućnost, stoji u priopćenju WWF Adrije povodom današnjeg dana. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Čovječanstvo se trenutno nalazi između dvije krize – zdravstvene, uzrokovane korona virusom te klimatske krize, čija je posljedica, između ostalog, pad biološke raznolikosti. Obje predstavljaju prijetnju za čovječanstvo i svijet koji nas okružuje.

Prije 50 godina prvi put obilježen je Dan planeta Zemlje kao odgovor znanstvenika i građana na ekološke katastrofe koje su tada eskalirale, poput izlijeva nafte, zagađenja vode i zraka. Možemo reći da borba za bolji svijet nije bila uzaludna te da smo donekle poboljšali način života usvajanjem niza konvencija i zakona o zaštiti okoliša poput Konvencije o biološkoj raznolikosti, Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, Arhuške konvencije i drugih.

Planet Zemlja, naš jedini dom, danas je na izmaku snage zbog posljedica čovjekova djelovanja i nepromišljene eksploatacije zemljinih resursa.

Najnoviji izvještaj Copernicusa, programa Europske unije za promatranje Zemlje, pokazuje kako je 2019. godina bila najtoplija godina od početka mjerenja. Odlaganje ozbiljnog bavljenja klimatskom krizom ima svoju cijenu, što zemlje Balkana itekako osjećaju – od sve izraženijih temperaturnih ekstrema do zagađenog zraka zbog zastarjele industrije poput termoelektrana.

„Zdravstvena kriza ne smije biti razlog, niti izgovor vlada regije da zanemare politiku i mehanizme ublažavanja druge krize – klimatske. Moramo se suočiti s onim što je neosporno – posljedice klimatske krize su prisutne u obliku dužih sušnih perioda, ekstrema oborina i povećanih temperatura“, ističe Duška Dimović iz WWF Adrije.

Zdravlje planeta i čovjeka nije odvojivo. WWF zahtijeva od donosioca odluka u regiji da krenu s primjenom ambicioznih i konkretnih politika i planova, koji su utemeljeni na znanstvenim činjenicama i preporukama te da dosljedno implementiraju međunarodne sporazume. Industrija fosilnih goriva i drugih neodrživih izvora energije mora postati stvar prošlosti kako bi sačuvali planet.

WWF poziva građanke i građane da daju Glas za planete Zemlju te da doznaju koje konkretne korake mogu poduzeti kako bi mogli doprinijeti zdravoj i sigurnoj budućnosti.”

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.