Upoznajte obitelj Diktić – uspješne eko proizvođače i jedne od pokretača čazmanskog Eko sajma!

0
723

Supružnici Ljiljana i Dražen Diktić iz Čazme bave se eko uzgojem sezonskog povrća na imanju smještenom u Štefanju. Kupine, kruške, više vrsta graha, grašak, mrkvu, peršin, celer dio je tražene ponude s njihovih polja. Eko proizvodnjom bave se već desetak godina, a jedni su i od pokretača Eko sajma koji će se ove godine po šesti put održati u Čazmi. O samoj eko proizvodnji ali i o ovogodišnjem sajmu razgovarali smo s Ljiljanom i Draženom Diktić:

Kako ste se počeli baviti eko proizvodnjom?

Glavni razlog u početku je bilo zdravlje naše obitelji kojoj smo htjeli osigurati zdravu hranu.  Kasnije nam je cilj, osim proizvodnje hrane, bilo i očuvanje prirodnog okoliša i bioraznolikosti koja je narušena upotrebom “modernih tehnologija”, upotrebom pesticida i herbicida na kraju čega je zapravo ostvarivanje profita bez obzira na posljedice.

Tko sve radi na imanju i koju površinu obrađujete?

Ekološka poljoprivreda se kod nas pretvorila u ljubav i način života. Obrađujemo površinu od 3.5 ha, a na imanju uglavnom radimo suprug i ja.

Koliko je ona zahtjevnija od tradicionalne proizvodnje?

Ekološka poljoprivreda je puno zahtjevnija od tradicionalne proizvodnje, jer zahtjeva puno fizičkog rada, vremena i ljubavi prema prirodi. Potrebno je i puno znanja, iskustva i dobre organizacije kako bismo uspjeli sve napraviti na vrijeme. Osim toga, certicifirana ekološka proizvodnja zahtjeva dosta dokumentacije koju treba voditi (vođenje evidencije rada, briga oko plodoreda itd).

Što sve proizvodite?

Proizvodimo: kupine, kruške, više vrsta graha,mahune, grašak,mrkvu, peršun, celer, kukuruz domaći osmoredac, dinje, lubenice, rajčicu, papriku, više vrsta tikvi, ciklu, luk, krastavce, zob…

Imate veliku paletu proizvoda. Što biste izdvojili kao svoj najatraktivniji asortiman?

Najatraktivniji asortiman su nam kupine, više vrsta graha i više vrsta tikvi.

Nije dovoljno samo reći da se bavite ekološkim uzgojem. Za to su potrebni mnogobrojni certifikati?

Da bi postao ekološki proizvođač, pojedinac treba osnovati tvrtku ili OPG, te izabrati nadzornu stanicu (koja mu radi nadzor svake godine) i zatražiti od Ministarstva poljoprivrede rješenje kojim dokazuje da ispunjava uvjete za ekološku proizvodnju (nezagađena zemlja na kojoj će saditi ili sijati, ekološko sjeme, ekološko gnojivo i zaštita, obavezna edukacija vezana za ekološku proizvodnju svake godine). Da bi dobio ekološki certifikat svaki pojedinac mora proći tzv. prijelazno razdoblje u kojem je obvezan raditi sve kao i da ima certifikat i koje traje nekoliko godina (do četiri godine). Ekološki certifikat nadzorna stanica izdaje na razdoblje od godinu dana. Nadzorna stanica ima ovlasti u svakom trenutku izvršiti uvid u način rada, vrstu sjemena, gnojidbu, uzrak tla itd.

Koje su vam namjere u budućnosti? Ima li prostora za širenje tržišta?

Kao obitelj i dalje se namjeravamo baviti ovakovom vrstom poljoprivrede dok nam zdravlje bude to dozvoljavalo. Prostora za širenje tržišta općenito ima, ali mi kao obitelj nemamo za sada te namjere.

Kakva je podrška na lokalnoj razini i konkurirate li za poticaje EU fondova ili onih u okviru Hrvatske?

Financijska podrška na lokalnoj razini je ograničena propisanim proračunskim sredstvima i s njom smo zadovoljni na razini grada Čazme. Za poticaje iz EU fondova ne konkuriramo, a na nivou Hrvatske ih isto tako ne koristimo.

Jedan ste od pokretača Eko sajma u Čazmi kako je sve krenulo?

Eko sajam je krenuo kao ideja nekoliko ekoloških proizvođača okupljenih u tadašnju Županijsku udrugu “Ekokultura”. Iako županijska Udruga, nismo imali podršku od strane Županije i grad Bjelovara gdje je bilo sjedište Udruge. Gradonačelniku Čazme, Dinku Piraku, prezentirao sam ideju o pokretanju ekološkog sajma na kojem bi sudjelovali certificirani ekološki proizvođači iz cijele Hrvatske. Gradonačelnik je podržao ideju i krenulo se u održavanje prvog ekološkog sajma 2014. godine na sportskim terenima Glumina (balon). U organizaciji prvog eko sajma velika je zasluga i tadašnjeg voditelja Turističke zajednice, gospodina Franje Jagatića koji je puno pomogao svojim radom i iskustvom.

Što će ove godine sajam ponuditi posjetiteljima?

Ove godine sajam će se održati po šesti put i to 21. i 22. rujna. Posebno smo ponosni na izlagače koji dolaze iz svake županije i na to da je ovo jedan od rijetkih sajmova koji okuplja samo certificirane ekološke proizvođače. Ove godine pod šatorom očekujemo preko trideset izlagača koji će ponuditi širku paletu proizvoda: maslinovo ulje, bučino ulje, bučini rezanci, voće, povrće, prerađevine, mandarine, magareće mlijeko, šipak i prerađevine od šipka, aronije, lavande, lješkanja, konoplje, razne vrste brašna, heljdini jastuci, prerađevine od grožđa, domaća vegeta, čajevi i razni pripraci, začinsko bilje, ekološka piva, lički i međimurski krumpir…Osim toga posjetitelje očekuje i kulturno zabavni program, besplatna podjela hrane od ekološkog povrća.

Jedna od novosti ovogodišnjeg sajma je i da će sajam biti bez plastike? Kakav je interes izlagača i od kud sve ove godine dolaze?

Na ovogodišnjem sajmu, na prijedlog gospodina Darka Rundeka, odlučili smo ne koristiti plastičnu ambalažu i pribor, nego ih zamijeniti papirnim i platnenim vrećicama i tako dodatno dati svoj prilog očuvanju okoliša. Svake godine interes izlagača je sve veći. Ove godine nam dolaze iz Metkovića, Aljmaša, Krasnog, Pule, Lopatinca, Donje Dubrave, Vratnog, Ivanić grada, Zagreba, Lepa Vesi, Splita, Brača, Kaštela, Hrvatske Kostajnice, Novog Marofa, Dvora na Uni, Koprivnice, Starog Gradeca, Karlovca, Bjelovara, Nove Gradiške, Rovišća, Kaštel Lukšića, Kloštar Ivanića, te izlagači iz Slovenije i Poljske.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.