Na studijskom odjelu bjelovarske knjižnice “Petar Preradović” jučer (ponedjeljak, 21. studenoga) je predstavljena monografska knjiga “Narodna knjižnica Petar Preradović – od časničkog kasina do novog tisućljeća” čije su autorice Zorka Renić te Tatjana Kreštan. Uz njih, na ovom predstavljanju su se našle književna urednica Ivana Hebrang Grgić i moderatorica Ivana Blažeković, a za cijelu ovu priču je važno kazati kako su ovom prilikom obilježene tri velike obljetnice.
Prva je 190 godina knjižničarstva u Bjelovaru, druga je 70 godina rada dječjeg odjela knjižnice te treća -50 godina rada bibliobusne službe. Također, treba reći i to da je ova knjiga nastala prije 10 godina što je jedna nesvakidašnjost, no autorice su je odlučile predstaviti sada obzirom na već izrečene okrugle obljetnice. Nadalje, Renić i Kreštan su sve prisutne, zajedno sa svojim suradnicama upoznale s dugotrajnim radom, odnosno načinom na koji je ovo odlično djelo nastalo, a sada ćemo vas ukratko upoznati s poviješću bjelovarske knjižnice o čemu je ovom prilikom bilo riječi.
Časnički kasino je osnovan u Bjelovaru tridesetih godina 19. stoljeća. Činjenica da se kontinuitet njegovog djelovanja može pratiti do današnje Narodne knjižnice “Petar Preradović” Bjelovar ide u prilog tezi da je to najstarija kulturna ustanova u gradu, ali i jedna od najstarijih narodnih knjižnica u Hrvatskoj. Knjižnicu su od njenih samih početaka vodili obrazovani ljudi – najprije časnici, zatim liječnici, gimnazijski profesori, da bi potom na čelu knjižnice bili ravnatelji s profesionalnim knjižničarskim znanjima te vještinama.
U razvoju knjižnice postoje tri značajna razdoblja. Prvo je razdoblje kasina i čitaonice koje obilježavaju nabava periodike te knjiga uglavnom na njemačkom jeziku, dobrovoljno organiziranje i financiranje iz članarina, priloga i prodaje pića. Najvažnija funkcija je bila druženje, razmjena ideja te zabava. Drugo veliko razdoblje je uslijedilo nakon Drugoga svjetskog rata kada knjižnica u formalnom smislu postaje ustanova. Naglasak se stavlja na posudbenu i obrazovnu ulogu knjižnice.
Zapošljavaju se obrazovani knjižničari, osnivaju novi odjeli, organiziraju nove službe te usluge, a knjižnica postaje matična knjižnica regije. Treće razdoblje razvoja knjižnice započinje za vrijeme Domovinskog rata kada dolazi do niza značajnih promjena uzrokovanih tehnološkim razvojem i općim društvenim promjenama. Stalno stručno usavršavanje knjižničara i ovladanje informacijsko-komunikacijskim tehnologijama postaju imperativ njihova rada te temelj buduće knjižnice.
Dakle, u prostorijama Narodne knjižnice “Petar Preradović” se i ovoga puta moglo čuti puno toga korisnoga pa smo sigurni kako su svi okupljeni uživali te bogatiji za jedno novo iskustvo otišli svojim kućama.
Imate priču ili informaciju?
Želite na neki problem upozoriti ili nekoga istaknuti?
Pošaljite nam poruku.
Vaši podaci neće biti javno objavljeni niti proslijeđeni trećim stranama.
