Svjež zrak potreban je i tijekom sezone grijanja, no način na koji prozračujemo stan utječe na gubitak topline. Kratko otvaranje prozora širom omogućuje bržu izmjenu zraka, dok dugotrajno držanje prozora na kip postupno hladi i površine u prostoriji.
Kao orijentacija za trajanje prozračivanja može poslužiti pravilo 5-10-15, koje vrijeme otvaranja prozora povezuje s vanjskom temperaturom. Kada je vani nula Celzijevih stupnjeva ili hladnije, predviđa približno pet minuta prozračivanja. Pri temperaturama od nule do deset stupnjeva vrijeme se produljuje na deset minuta, a između deset i petnaest stupnjeva na približno petnaest minuta.
Te brojke treba shvatiti kao okvir, jer izmjena zraka ovisi i o vjetru, veličini prostorije te rasporedu otvorenih prozora. U stanu u kojem se može ostvariti propuh zrak će se izmijeniti brže nego u prostoriji sa samo jednim otvorenim prozorom.
Tijekom hladnijih mjeseci posebnu pozornost treba posvetiti vlazi. Kuhanje, tuširanje i sušenje rublja u zatvorenom prostoru povećavaju njezinu količinu u zraku, pa je prostorije korisno prozračiti nakon tih aktivnosti. Spavaću sobu dobro je prozračiti nakon ustajanja, osobito ako su prozori ujutro orošeni.
Otvaranje prozora na kip tijekom duljeg razdoblja donosi sporiju izmjenu zraka, uz postupno hlađenje zidova, poda i namještaja. Kratkim i intenzivnim prozračivanjem veći dio topline ostaje sačuvan u tim površinama, koje nakon zatvaranja prozora pridonose ponovnom zagrijavanju zraka.
Ako se kondenzacija na staklima često vraća ili se pojavljuju vlažne mrlje na zidovima, samo prozračivanje možda neće biti dovoljno. Tada treba provjeriti postoji li izvor dodatne vlage, nedostatna ventilacija ili problem s izolacijom. Redovita izmjena zraka dio je održavanja prostora, ali ne može ukloniti uzrok svakog problema s vlagom.
Imate priču ili informaciju?
Želite na neki problem upozoriti ili nekoga istaknuti?
Pošaljite nam poruku.
Vaši podaci neće biti javno objavljeni niti proslijeđeni trećim stranama.
