Od čega najčešće umiru građani Hrvatske? HZJZ objavio podatke za 2025.

Bolesti cirkulacijskog sustava i tumori bili su uzrok približno dvije trećine svih smrti u Hrvatskoj tijekom 2025. godine. Prema prvim rezultatima izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), umrlo je ukupno 50.007 osoba, što je 1.073 manje nego godinu ranije.

Od bolesti cirkulacijskog sustava umrle su 19.852 osobe, odnosno 39,7 posto svih umrlih. Novotvorine su bile drugi najčešći uzrok, s 13.398 umrlih i udjelom od 26,8 posto.

Slijede bolesti endokrinog sustava, od kojih je umrlo 3.214 osoba, te ozljede i trovanja s 2.644 umrlih. Bolesti dišnog sustava bile su uzrok 2.596 smrti, dok je od duševnih poremećaja i bolesti probavnog sustava umrlo po 2.137 osoba.

Hipertenzivna bolest na vrhu pojedinačnih dijagnoza

Među pojedinačnim dijagnozama najviše smrti pripisano je hipertenzivnoj bolesti, ukupno 5.405. Slijedi ishemična bolest srca s 5.227 umrlih, zatim cerebrovaskularne bolesti s 3.541 te dijabetes s 3.116 umrlih. Zloćudne novotvorine dušnika, dušnice i pluća bile su uzrok smrti 2.960 osoba.

Deset vodećih uzroka zajedno obuhvaća 56,2 posto svih smrti u Hrvatskoj.

Tijekom godine umrlo je 24.940 muškaraca i 25.067 žena. Kod oba spola najveći broj smrti povezan je s bolestima cirkulacijskog sustava, no vodeće pojedinačne dijagnoze razlikuju se. Među muškarcima na prvom je mjestu ishemična bolest srca, a među ženama hipertenzivna bolest.

U mlađoj dobnoj skupini vodeći uzrok su tumori

Najveći broj umrlih, njih 42.952, imao je 65 ili više godina. Ta dobna skupina čini 85,9 posto ukupnog broja umrlih.

Uzroci smrti razlikuju se ovisno o dobi. Među osobama do 64 godine najčešće su novotvorine, s udjelom od 37,2 posto. Bolesti cirkulacijskog sustava slijede s 24,2 posto, dok su nasilne smrti na trećem mjestu s 12,4 posto.

Kod osoba od 65 i više godina vode bolesti cirkulacijskog sustava, koje čine 42,2 posto smrti. Udio novotvorina iznosi 25,1 posto, a nasilnih smrti 4,1 posto.

Razlika je vidljiva i između spolova. Među svim umrlim muškarcima 19,8 posto bilo je mlađe od 65 godina, dok je među umrlim ženama taj udio iznosio 8,5 posto. U dobi od 65 i više godina umrlo je 80,2 posto muškaraca i 91,5 posto žena.

Padovi najčešći među smrtonosnim nesrećama

U 2025. zabilježene su 2.644 nasilne smrti, odnosno 68,2 na 100.000 stanovnika. Od toga su 1.992 osobe umrle zbog nesretnog slučaja.

Najviše takvih smrti bilo je povezano s padovima, ukupno 1.160, dok je u prometnim nesrećama poginulo 313 osoba. Zabilježeno je i 99 smrti zbog ugušenja, 91 zbog otrovanja te 65 zbog utapanja. Od posljedica samoubojstva umrle su 494 osobe, a od posljedica ubojstva 33.

Nasilne smrti činile su 6,45 posto svih smrti među muškarcima i 4,13 posto među ženama. Stopa je iznosila 84,9 na 100.000 muškaraca te 52,3 na 100.000 žena.

HZJZ u izvješću zasebno prati i COVID-19, od kojeg je tijekom 2025. umrlo 168 osoba, odnosno 0,34 posto svih umrlih.

Nepoznati i nedovoljno definirani uzroci činili su 0,36 posto smrti. Zavod taj udio pripisuje dobroj suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo, bolnicama i zavodima za sudsku medicinu. Obdukcija je provedena u 4,9 posto slučajeva, gotovo jednako kao godinu ranije.