Za više kretanja nisu nužni sportska oprema, članarina ni poseban raspored. Hodanje se može uklopiti u odlazak na posao, kupnju ili kratku pauzu tijekom dana. Onima koji se malo kreću upravo je redovita šetnja često najjednostavniji način da promijene naviku.
Svjetska zdravstvena organizacija odraslima preporučuje najmanje 150 do 300 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno. Donja granica može se dosegnuti, primjerice, s pola sata življeg hoda pet dana u tjednu. Pritom nije potrebno da sva aktivnost bude odrađena odjednom: i kraće šetnje tijekom dana ulaze u ukupno vrijeme kretanja.
Ako netko tek počinje, važnije je pronaći ritam koji može održati nego odmah zadati sebi zahtjevan cilj. Deset ili petnaest minuta šetnje nakon ručka, izlazak iz autobusa stanicu ranije ili odlazak pješice do trgovine mali su pomaci koji se lakše zadržavaju u svakodnevici. S vremenom se trajanje ili tempo mogu povećavati.
Za umjeren intenzitet nije potrebno hodati toliko brzo da ponestane daha. Dobar je orijentir tempo pri kojem osoba može razgovarati, ali osjeća da se kreće življe nego pri laganoj šetnji. Osim planiranog izlaska u šetnju, računaju se i drugi oblici kretanja tijekom dana.
Odgovor na pitanje iz naslova zato nije izbor između minuta i redovitosti. Preporučeno ukupno vrijeme daje cilj kojem se može težiti, a redovitost pomaže da hodanje postane dio dana. Onima koji imaju zdravstvene tegobe ili se dugo nisu bavili tjelesnom aktivnošću, tempo i opterećenje treba prilagoditi vlastitim mogućnostima.
Imate priču ili informaciju?
Želite na neki problem upozoriti ili nekoga istaknuti?
Pošaljite nam poruku.
Vaši podaci neće biti javno objavljeni niti proslijeđeni trećim stranama.
