Bjelovarsko-bilogorska županija i dalje pri dnu po plaćama: Prosjek u lipnju 1.413 eura, manje imaju samo tri županije

Kada se govori o plaćama, statistika vrlo brzo postaje nešto više od pukih brojki. Iznos koji svakog mjeseca sjedne na račun za većinu zaposlenih jedan je od najkonkretnijih pokazatelja životnog standarda, a najnoviji podaci ponovno pokazuju i koliko se primanja razlikuju ovisno o tome u kojem dijelu Hrvatske radite.

Naravno, prosječnu plaću ne treba poistovjećivati s iznosom koji prima većina zaposlenih. U izračun ulaze i znatno niže i znatno više plaće pa će mnogima objavljeni prosjek biti daleko od onoga što vide na vlastitom računu. Ipak, riječ je o važnom pokazatelju kretanja primanja, a posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku posebno su zanimljivi kada se usporede pojedine županije.

Prema podacima za lipanj 2026. godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u Hrvatskoj iznosila je 1.555 eura. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji istodobno je iznosila 1.413 eura, odnosno 142 eura manje od hrvatskog prosjeka. Drugim riječima, prosječna neto plaća u BBŽ-u bila je oko devet posto niža od državnog prosjeka.

Samo tri županije imale su nižu prosječnu plaću

Usporedba sa svim županijama pokazuje da je Bjelovarsko-bilogorska županija i dalje među područjima s najnižim prosječnim primanjima u Hrvatskoj.

Od BBŽ-a su u lipnju niže prosječne neto plaće zabilježene samo u Virovitičko-podravskoj županiji, 1.381 euro, Brodsko-posavskoj, 1.402 eura, te Vukovarsko-srijemskoj županiji, 1.412 eura. BBŽ je tako imao četvrtu najnižu prosječnu neto plaću među županijama.

Razlika u odnosu na Vukovarsko-srijemsku pritom je tek jedan euro.

Na drugom kraju ljestvice nalazi se Grad Zagreb, gdje je prosječna neto plaća u lipnju iznosila 1.776 eura, čak 363 eura više nego u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Među županijama je najviši prosjek imala Zagrebačka županija s 1.589 eura, a slijedi Primorsko-goranska s 1.568 eura.

Plaće u BBŽ-u rastu, ali razlika prema državnom prosjeku ostaje velika

Pozitivno je što podaci pokazuju kontinuirani rast prosječne plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji tijekom promatrana tri mjeseca. U travnju je prosjek iznosio 1.395 eura, u svibnju 1.405 eura, a u lipnju 1.413 eura.

To znači da je od travnja do lipnja prosječna neto plaća povećana za 18 eura, odnosno oko 1,3 posto.

No, zanimljivo je da je položaj BBŽ-a na ljestvici zapravo blago pogoršan. U travnju i svibnju samo su dvije županije imale niži prosjek, dok su u lipnju ispod BBŽ-a bile tri. Razlog je Vukovarsko-srijemska županija, gdje je lipanjski prosjek od 1.412 eura završio samo euro ispod BBŽ-a.

Kada se promatra prosjek za cijelo razdoblje od travnja do lipnja, u Hrvatskoj je prosječna neto plaća iznosila 1.553 eura, a u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 1.404 eura. BBŽ je tako u tromjesečnom prosjeku za državnim prosjekom zaostajao 149 eura.

Po tom pokazatelju Bjelovarsko-bilogorska županija stoji još nešto lošije – niži tromjesečni prosjek imale su samo Virovitičko-podravska s 1.373 i Brodsko-posavska županija s 1.388 eura. Dakle, prema prosjeku isplaćenih plaća od travnja do lipnja, BBŽ ima treću najnižu prosječnu neto plaću među hrvatskim županijama.

Rast na godišnjoj razini od 7,4 posto

Kada se sadašnje plaće usporede s istim razdobljem prošle godine, vidi se da primanja ipak rastu. Nominalni indeks za Bjelovarsko-bilogorsku županiju za lipanj iznosi 107,4, što znači da je prosječna neto plaća bila 7,4 posto viša nego u lipnju 2025. godine.

Rast je ipak nešto slabiji od hrvatskog prosjeka. Na razini cijele zemlje lipanjska prosječna neto plaća bila je 7,7 posto viša nego godinu ranije.

Slično pokazuje i tromjesečna usporedba. Prosječna neto plaća u BBŽ-u od travnja do lipnja bila je 7,3 posto viša nego u istom razdoblju 2025., dok je na razini Hrvatske rast iznosio 7,5 posto.

Podaci tako pokazuju dvije stvari: plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji rastu, ali istodobno BBŽ ostaje pri samom dnu hrvatske ljestvice prema visini prosječnih neto primanja. U lipnju je imao četvrtu najnižu prosječnu plaću, dok je prema prosjeku za razdoblje od travnja do lipnja bio treći najniži u Hrvatskoj.