Direktor Komunalija Čazma o novom sustavu prikupljanja otpada: Tko više odvaja, manje će plaćati!

Novi sustav gospodarenja otpadom jedna je od najvećih promjena koje u posljednje vrijeme očekuju građane Čazme. Uvođenjem naplate prema količini predanog miješanog komunalnog otpada, novim rasporedom odvoza te organiziranim prikupljanjem biootpada mijenja se dosadašnji način zbrinjavanja otpada na području grada i okolnih naselja. Komunalije Čazma posljednjih tjedana provode podjelu opreme i informiraju korisnike o novostima koje stupaju na snagu, a među građanima se istovremeno pojavljuju brojna pitanja o obračunu usluge, učestalosti odvoza, načinu razvrstavanja otpada i mogućim troškovima. O tome što donosi novi sustav, kako će funkcionirati u praksi te kakvi su planovi za daljnji razvoj komunalne infrastrukture razgovarali smo s direktorom Komunalija Čazma Marijanom Galovićem.

Za početak nam recite što građanima konkretno donosi novi sustav gospodarenja otpadom i zbog čega se on uvodi?

Pa evo, prvenstveno važno je naglasiti da cijeli taj novi sustav ima više dimenzija. Prva dimenzija je ona gdje se uvodi naplata odvoza otpada prema količini, što je na neki način i zakonska obaveza još bila nekakve tamo davne 2013., pa je postojalo vrijeme prilagodbe. Nažalost Čazma je bila, odnosno još uvijek je, jedna od posljednjih koja je tu novinu prihvatila. I druga stvar je da na neki način reorganiziramo i raspored odvoza na način da ubacujemo smeđu kantu, odnosno obuhvaćamo biorazgradivi otpad od svih korisnika i razdvajamo trenutnu plavu kantu, odnosno narančastu, u dvije posude, odnosno kanta ostaje za papir i karton i dodajemo žutu vrećicu koja će biti isključivo za plastiku i plastičnu ambalažu.

Naplaćivat će se samo odvoz miješanog komunalnog otpada, je li tako?

Tako je. Znači u novom sustavu naplaćuje se samo onaj otpad koji mi vozimo na odlagalište, odnosno kanta sa žutim poklopcem koja predstavlja taj miješani komunalni otpad. Taj otpad je nama zapravo i jedan od najvećih troškova u poslovanju i njega na neki način sada taj trošak pravilno raspodjeljujemo na sve korisnike.

Kako će funkcionirati taj novi način obračuna? Imat ćemo fiksni dio računa i prema predanim kantama?

Upravo tako. Da. Znači fiksni dio je jedan jedinstveni i on vrijedi kao takozvani paušal, odnosno nešto što se plaća bez obzira da li ste imali ili niste imali predaju kante sa žutim poklopcem, a obuhvaća sve troškove koji uključuju preuzimanje otpada od svih ostalih preostalih kanti, znači i vrećice i karton i biootpad, i uključuje, znači, naše operativne troškove. Varijabilni dio je onaj koji se računa po broju predanih kanti i zapravo na neki način mi smo samo protočni bojler za te novce jer se ta sredstva koja se prikupe iz varijabilnog dijela zapravo se direktno prosljeđuju na odlagalište otpada gdje taj otpad i završava.

Koliki će biti taj fiksni dio, a koliki će biti varijabilni po ispražnjenoj kanti, možda da pojasnimo građanima i usporedimo jedan spremnik za miješani komunalni otpad koji se isprazni dva puta mjesečno?

Pa znači, kako smo i do sada zapravo komunicirali, na dva odvoza mjesečno ukupni račun ispadne nekakvih 18 eura i 8 centi, dok je dosadašnji puni iznos bio 18,48. Zapravo na dva odvoza otpada većini građana će račun zapravo biti i nešto manji ukoliko se budu pridržavali pravila. Malo će veće poskupljenje biti za one građane koji su do sada imali takozvani popust za kućno kompostiranje. Međutim, kako nisu postojali zapravo mehanizmi kontrole i nije se znao zapravo efekt tih kućnih kompostera, jednostavno vraćamo stvar na nulu gdje je zapravo jedini kriterij da li netko ima veći ili manji račun taj koliko uspješno odvaja, odnosno koliko kanti za miješani komunalni otpad preda na kraju mjeseca.

Prema vašim nekim procjenama jedna četveročlana obitelj ako će pravilno razvrstavati otpad, koliko bi puta mjesečno mogla imati punu kantu miješanog komunalnog otpada? Ako se ne varam vi ste na tribini rekli dva puta.

Tako je. Znači ono što nam iskustvo zapravo pokazuje i nekakva naša prethodna saznanja, prosjek čak i u velikim i razvijenijim gradovima je negdje tek nešto više od dvije predaje mjesečno. Znači to opet ovisi o tome koliko je ciklusa pražnjenja u jednom mjesecu jer neki mjesec imate četiri, neki mjesec imate pet pražnjenja. Znači otprilike svaka dva tjedna obitelj može napuniti kantu jednu od 120 litara. Međutim to opet ovisi o osobnim navikama te imamo primjere gdje i samac može napraviti puno više smeća nego četveročlana obitelj ovisno o tome što se kupuje, na koji način se ophodi s tim otpadom i da li se odvaja ili ne odvaja.

Koliko će se često odvoziti miješani komunalni otpad, biootpad, plastika i papir nakon uvođenja novog sustava?

Nakon uvođenja novog sustava miješani komunalni otpad zadržavamo na četiri odvoza mjesečno. Mi ćemo kraj svake kuće proći četiri puta, odnosno četiri ili pet, ovisi kakav je mjesec, a građani će birati kad žele tu kantu iznijeti van. Biootpad se odvozi svaki tjedan, papir i plastika se odvoze znači dva puta mjesečno svaki, odnosno dva puta papir, dva puta plastika. Konkretno u našem slučaju imamo četiri prolaska kamiona više nego do sad i ako samo to promatramo kao nekakav kriterij pod navodnicima povećanja cijena, mislim da je to jako dobar omjer povećanja kvalitete usluge za ono što u konačnici građani moraju platiti, a moraju platiti samo ono što ne odvoje.

Građani pitaju zašto se spremnici ponovno čipiraju ako su neki već ranije bili označeni i što se zapravo sada radi?

Iz financijskih razloga jeftinije je bilo nabaviti nove čipove i instalirati novi moderni sustav od inzistiranja na postojećim čipovima koji rade ipak na starijoj tehnologiji, a ono što je u principu najbitnije ta stara tehnologija je i puno skuplja. Znači mi smo po kamionu uštedjeli sigurno više od 5000 eura implementacijom novih čipova, dok je sama vrijednost čipova otprilike 2600 eura. Stari čipovi su možda bili dobri u ono vrijeme kad su i nabavljani, međutim nije nabavljena oprema za kamione tako da ovaj sustav koji plaćamo, koji smo već nabavili za kamione, moderniji sustav, je otprilike duplo jeftiniji od tog starog koji bi nam trebao za te stare čipove.

Kako će novi sustav funkcionirati u stambenim zgradama gdje više stanova koristi zajedničke spremnike?

Gradskom odlukom je definirano da na neki način prvenstveni način podjele varijabilnog dijela je po broju stanova unutar same zgrade. Međutim odluka dopušta da građani, znači stanovnici unutar jedne zgrade, donesu odluku da li žele da se taj trošak dijeli po nekom drugom ključu. Znači bilo po broju članova domaćinstva unutar jednog stana ili može ostati ovako za svaki stan posebno. Ono što ćemo u Čazmi isprobati sad prvi put, mislim čak i na razini Hrvatske da nije bilo još uvijek takvog projekta provedenog, a to je da ukoliko bude interesa da ćemo nabaviti kantice za svaki stan od 40 litara te na taj način će onda građani moći samostalno odlučivati da li žele predati otpad ili ne. Na neki način to možda i jest poštenije jer možda nekog i nema kući veći dio mjeseca i onda na taj način može i kontrolirati visinu svojih računa.

A tko će biti odgovoran ako pojedini stanari ne budu pravilno razvrstavali otpad ili će odlagati otpad u tuđe spremnike? Kako ćete to uopće riješiti?

Gradska odluka ali i sam zakon definira da je odgovornost za spremnik na njegovom korisniku. Ako se desi nekakva zloupotreba da građani ubacuju otpad u spremnike koji nisu njihovi, tu Komunalije nažalost ne mogu ništa. Suvlasnici mogu staviti ključ na taj kontejner ili na tu kantu. Znači to je najnormalnija stvar da korisnik kante stavi ključ ili lokot ili lanac na tu kantu i da taj ključ imaju samo korisnici tog kontejnera. To se apsolutno može, a isto tako je moguće možda u budućnosti razmišljati i planirati nekakve smetlarnike ili bokseve za te kante, ali to opet nije u domeni Komunalija već bi to zapravo trebao biti trošak suvlasnika ili u najbolju ruku kao i u Gradu Zagrebu da Grad Čazma može sufinancirati izradu tih spremnika za kontejnere.

Na koji će se način rješavati zgrade u kojima osim stanara postoje i poslovni prostori koji također koriste te zajedničke kontejnere?

Pa evo, po novom sustavu i po nekakvim našim planovima i idejama poslovni prostori bi trebali imati zasebne spremnike i ne bi trebali koristiti, odnosno ne bi ni sad trebali koristiti zajedničke spremnike sa spremnicima iz zgrada, pošto na taj način oni dodatno opterećuju zgradu. Pošto se sad varijabla računa po spremniku, mislim da će zgradama biti u interesu da surađuju sa Komunalijama i da ukoliko postoji poslovni subjekt koji proizvodi određene količine otpada da mi taj poslovni subjekt možemo zasebno zadužiti sa vlastitim spremnikom, bilo ovim većim od 1100 litara, manjim od 120, ili u konačnici kao i za sve druge nekretnine gdje ima više stanara ili korisnika da im nabavimo te kantice od 40 litara, jer uglavnom u zgradama su nekakvi manji tiši poduzetnici koji defakto i nemaju toliko otpada u svom poslovanju.

Rekli ste da će se biootpad organizirano odvoziti, kako će taj sustav funkcionirati, gdje će se odlagati biootpad, što će Komunalije kasnije sa njim?

Pa evo, znači biootpad, kad kažemo organizirano će se prikupljati, biootpad ulazi u kalendar odvoza koji građani polako već i sad i danas dobivaju kao dio tog nekakvog paketa za promjenu sustava. Biootpad se uglavnom, čini mi se i u svim naseljima odvozi na isti dan kad i miješani komunalni otpad. Znači, sad će građani umjesto jedne kante dvije kante iznositi na ulicu prije sakupljanja. Prikupljeni biootpad za sada ćemo uslužno odvoziti u Bjelovar, a kasnije se nadamo da ćemo možda i mi imati nekakav oblik kompostiranja da i dodatno još malo smanjimo taj trošak gospodarenja tom vrstom otpada. Ali kažem, najbitnije je to da mi sa svakom tonom odvojenog biootpada štedimo, a štedimo i 70 eura u odnosu na to da ga bacimo u Garešnicu.

Rekli ste da su u planu posebne vreće za pelene, kada će to zaživjeti?

Taj dio posebnih vreća za pelene, kao i svi oblici popusta za socijalno ranjive, ekonomski ranjive i tako dalje građane su dio domene Grada Čazme koji mora donijeti odluku, odnosno čak ni grad nego gradonačelnica mora donijeti odluku o načinu sufinanciranja provedbe usluge sakupljanja komunalnog otpada jer država, zakon nisu omogućili da Komunalac, odnosno Komunalije ili bilo koji drugi komunalac u Hrvatskoj te odluke donosi samostalno. Nama je zakon rekao da moramo definirati cijenu usluge, a sve eventualne popuste i dodatke donosi gradonačelnik nekog grada. Znači to očekujemo sad vrlo brzo i čim se ta odluka donese, krenut ćemo i sa detaljnijim informacijama prema građanima.

Što građani trebaju učiniti ako im je postojeći spremnik oštećen ili dotrajao, gdje se mogu javiti za zamjenu i kada će biti te zamjene, najavili ste i to?

Prvi krug zamjena će ići sad vrlo uskoro kroz koji dan. Tu imamo sad nekakvih 30-ak zahtjeva koje smo do sada skupili i evo očekujte, ako ste se prijavili u Komunalijama za zamjenu, očekujte kroz koji dan da će vam doći dečki doma sa novim kantama i s novim čipom i tako dalje i tako dalje.

 Ljudi je malo, posla je puno, je li tako? I stvarno se trude od 7:00 do 15:00 sati što više toga napraviti. Ono što mene zanima, zanima i građane, hoće li Komunalije provoditi kontrole sadržaja spremnika i znam da su predviđene kazne za nepravilno odvajanje otpada, hoćete li ih primjenjivati?

Pa gledajte, ja bih sad volio reći da u startu nećemo, no nažalost to će u konačnici ovisiti o konačnoj kvaliteti odvojeno prikupljenog otpada. Kako ćemo periodički zapravo dio otpada koji odvojeno prikupimo voziti u Bjelovar kod drugih oporabitelja, ako nama Bjelovar kaže stop, imate smeće, tad ćemo mi morati početi uvoditi nekakve korektivne akcije u vidu kontrole i slično. Što se nas tiče mi bi rado da ne moramo nikad, međutim ako mi dobijemo od primatelja otpada informaciju da je nepropisno odvojen, tada ćemo morati mi reagirati na neki način.

Kako će u novom sustavu biti organiziran odvoz glomaznog otpada?

Pa evo, nažalost imali smo opet nesretnih iskustava sa glomaznim otpadom, tako da definitivno čak i ako je postojala sumnja da možda zadržimo sustav sa kontejnerom, to sigurno više neće biti moguće. Mi jednostavno moramo krenuti u individualizirano prikupljanje glomaznog otpada, ali na način da vi iznesete taj otpad vani, a onda će naš djelatnik reći to može, to ne može, to može, to ne može. Jer jednostavno mi nemamo kapaciteta, a nemamo ni financijskih sredstava zbrinjavati one kategorije otpada koje nisu komunalni otpad. Konkretno ove godine smo preko 29.000 eura platili samo zbrinjavanje glomaznog koji de facto ni nije glomazni.

Ako se ne varam, najavili ste da će otpad iz spremnika s plavim poklopcem odvoziti zajedno s otpadom iz žutih vreća, koji je u tom slučaju smisao odvajanja otpada u te dvije kategorije?

Kada bi mi mogli sami sortirati, odnosno ako odlučimo o tome da ćemo nastaviti sami sortirati u sortirnici, nama je tad puno lakše otpad koji je u žutim vrećama na neki način na lokaciji odvajati od kartona jer onda puno brže možemo balirati karton. Ovako kad je sve zajedno, kad je to nemoguće odvojiti, na pokretnu traku vam dolazi na neki način devet ili deset vrsta frakcija različitih otpada. Dolaze vam i limenke, dolazi pet vrsta plastike, papir, karton i tako dalje i jednostavno ako bi se mogao karton brže balirati onda bi mi puno detaljnije mogli ono što preostane i puno brže sortirati u vidu ovih sadržaja žutih vreća. Međutim, opet kažem upitna je isplativost te sortirnice tako da ćemo smanjiti intenzitet sortiranja na način da ćemo dio otpada početi prevoziti u Bjelovar kad steknemo uvjete da to odrađujemo jer nažalost još uvijek nemamo adekvatnu ni opremu ni vozila da taj otpad možemo sav prevoziti na adekvatan način u Bjelovar u sortirnicu gradsku koja je financijski puno isplativija opcija za Grad Čazmu.

Hoće li vreće za odvojeno prikupljanje plastične i metalne ambalaže biti besplatne te gdje će građani moći nabaviti nakon što potroše ovaj početni paket što dijelite?

Početni paket ima vrećica za šest mjeseci i nadamo se da će se te neke dinamike ljudi pridržavati. Međutim, ako baš postoji potreba, naravno mogu se uvijek obratiti u prostorije Komunalija gdje ćemo im besplatno dati naravno.

Dakle niste kao u Zagrebu da se posebno plaćaju vreće?

Ne, ne, nije. Znači to je sastavni dio, zakon je propisao da je trošak spremnika mora biti ugrađen u onaj fiksni dio. To je tako zakonski određeno i na neki način mi tu nemamo zapravo ni prostora više manipulirati sa cijenom jer evo mislim da su prošla ta vremena da se troškovi gospodarenja otpadom financiraju iz građevine, iz marine luke, groblja i tako dalje. Jednostavno svi troškovi su zakonski definirani na način da moraju pokrivati sve troškove, odnosno cijena mora pokriti sve troškove poslovanja.

Mnogi smatraju da je Čazma propustila ono razdoblje kada su europski fondovi bili izdašno dostupni za projekte gospodarenja otpadom. Kakve su mogućnosti za takva ulaganja danas i je li ih ima uopće?

Pa evo mogu reći da i sad trenutno postoje određene mogućnosti, međutim Komunalije su na neki način financijski jako, jako osiromašene i konkretno sada je otvoren natječaj za financiranje opreme za kompostane. Mi jesmo zainteresirani za implementaciju jednog tog projekta, međutim sufinanciranje je nekakvih 55%, što znači da malo više od pola daje Europa, ostatak bi trebale Komunalije iznjedriti. Nekad prije su bili puno povoljniji natječaji i moglo se puno više toga odraditi na europskoj razini. Međutim, što je tu je, jedan kamion je nabavljen europskim sredstvima, sortirnica je nabavljena sredstvima Fonda za zaštitu okoliša, tako da je nešto je odrađeno. Međutim nedostaje ovaj dio koji je propušten bio da se modernizira cjelokupno poslovanje od svih vozila, nekretnina koje Komunalije posjeduju, sve je dotrajalo, sve treba mijenjati i nažalost pred nama je dosta zahtjevno investicijsko razdoblje, evo i nadamo se da će nas netko popratiti u smislu neke financijske institucije da uspijemo to naše poslovanje vratiti na nulu i da možemo normalno raditi.

Reklo bi se ako se uplate novci koji su dogovoreni nagodbom sa bivšom šeficom računovodstva, ti novci će vam jako dobro doći da modernizirate, rekli bi, od početka do kraja Komunalije.

Pa tako je, mi smo onako dosta računali što bi sve trebalo kupiti, u što bi sve trebalo investirati i nekako ispada da je sav taj novac da je išao u investicije da bi danas Komunalije bile jedno moderno trgovačko društvo u skladu s vremenom, a umjesto toga imamo muzejski vozni park i na neki način evo nadamo se da će taj novac stvarno biti brzo uplaćen i da možemo uhvatiti korak sa ostalima.

Što je u nekom planu, što bi kupili sve?

Pa evo, naručeno novo pogrebno vozilo, staro je već dotrajalo, ima skoro 500.000 kilometara, tako da je to apsolutno nužno. Električarska dizalica, trenutno koristimo dizalicu iz ‘84. godine. Molim Boga svaki dan da se nešto ne desi tim ljudima koji rade sa tim starim vozilima i starom opremom i da što prije krenemo u ozdravljenje tog dijela poslovanja.