Ministrica Obuljen Koržinek obišla obnovljenu bjelovarsku knjižnicu i muzej te naglasila važnost obnove baštine

Završena je energetska obnova Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar, zgrade koja ima status kulturnog dobra. Knjižnica je tako postala još pristupačnijom i ugodnijom za svojih 6183 korisnika. Energetska obnova stajala je 1,2 milijuna eura, a financirana je putem Ministarstva kulture i medija iz Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti. Projektom su značajno unaprijeđeni uvjeti za rad knjižnice, boravak korisnika te provedbu kulturnih i obrazovnih programa.

Obnovljenu knjižnicu u utorak je obišla ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek sa suradnicima. Ravnateljica bjelovarske knjižnice Vjeruška Štivić na završnoj konferenciji projekta istaknula je kako je riječ o najstarijoj i najvećoj kulturnoj ustanovi u Bjelovaru.

– Opsežnim građevinskim radovima na vanjskom dijelu zgrade unaprijeđena je energetska učinkovitost zgrade, smanjeni su troškovi koji knjižnica izdvaja za energente, kao i negativan utjecaj na okoliš. Zgrada knjižnice ima status zaštićenog kulturnog dobra RH i izgrađena je među prvim zgradama u Bjelovaru krajem 18. stoljeća, pa su se radovi odvijali pod budnim okom konzervatora kako bi se očuvala i zaštitila karakteristična obilježja ove povijesne zgrade – navela je te dodala kako je to otežalo obnovu jer je trebalo uskladiti građevinske radove sa zahtjevima konzervatora, ali i naručitelja. Radovi su trajali 18 mjeseci.

– Projekt je financiran sredstvima Europske unije putem NPOO-a, što potvrđuje njegovu važnost u kontekstu jačanja kulturne infrastrukture i otpornosti naših zajednica – izjavila je Štivić te dodala kako je ovaj projekt ujedno i potvrda dobre suradnje Ministarstva i Grada, koji su prepoznali knjižnice kao živa kulturna i obrazovna središta zajednica.  Predstavnik projektantskog tima i stručnog nadzora Igor Barberić iz tvrtke B-projekt podsjetio je kako je površina objekta bruto 1250 četvornih metara, odnosno neto 990 četvornih metara.

– Objekt se sastoji od četiri etaže. Imali smo građevinske radove obnove fasade, termoizolaciju vanjskih zidova te smo promijenili kompletno krovište i izolirali krov. U podrumu smo imali velike probleme s vlagom te smo hidroizolirali cijeli podrum. Ugradili smo novu elektranu od 10kW, promijenili smo svu rasvjetu, ugradili vatrodojavu, zamijenili obične bojlere kondenzacijskima te dodali dizalice topline. Vani smo napravili spremište, stalke za bicikle, zeleni dio – nabrojao je te dodao kako je ušteda energije po pitanju primarne energije 97 posto, po pitanju energije QHMD-a 50 posto, a CO2 98 posto. Predstavnik izvođača radova, Krunoslav Benković iz tvrtke Begeom inženjering naglasio je kako su radovi odrađeni u zakazanom roku te su izvedeni u skladu s glavnim projektom.

– Bilo je sitnih izmjena prema zahtjevima konzervatora i naručitelja. Zgrada je naprednija, štedljivija i bolja, a uređen je i okoliš – kazao je. Gradonačelnik Grada Bjelovara Dario Hrebak otkrio je kako se u suradnji s Ministarstvom kulture i medija u Bjelovaru obnovilo ili se obnavlja deset kulturnih objekata vrijednih više od 50 milijuna eura, što je veći iznos od onog potrebnog za toplice.

– Želim zahvaliti ministrici na svemu što je napravljeno u svega dvije godine. U knjižnicu je uloženo 200 tisuća eura, a tu su i zgrada Vodotehne, studentski dom, zgrada Pučkog otvorenog učilišta i tehnološkog parka, stari zatvor, Sokolana, mala knjižnica, to je prvih šest objekata koji su išli iz Fonda solidarnosti. Objekt koji tek treba započeti je zgrada gradske uprave, za koju je u fazi projektiranje i vjerujem da ćemo do kraja godine imati izvođača radova. Dva objekta koja danas otvaramo su knjižnica i muzej, a deseti objekt je Kuća Bakić koji radimo u suradnji s ITU mehanizmom – poručio je te dodao kako se ovakvo ulaganje u kulturnu infrastrukturu nezapamćeno u bjelovarskoj povijesti. Svemu je dodao i projekt nove zgrade Državnog arhiva u Bjelovaru vrijedan 5,3 milijuna eura. Izjavio je Hrebak kako je svjestan da sad treba malo stati jer je previše toga došlo u Bjelovar, ali podsjetio je kako mnogi drugi gradovi nisu imali spremne projekte, pa onda nisu mogli ništa ni prijaviti jer, kako je rekao, ako ne uplatite srećku, ne možete niti osvojiti dobitak.

– Radili smo u dobroj sinergiji struke, izvođača, Grada, Županije i Vlade RH gdje je Ministarstvo kulture i medija dalo neizmjeran obol da možemo uživati u obnovljenim objektima – dodao je Hrebak. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako se na bjelovarskom glavnom trgu može vidjeti sve ono što Vlada i Ministarstvo rade za unapređenje kulturne infrastrukture.

– Dom kulture smo obnovili nacionalnim sredstvima zajednički kroz obnovu baštine i ulaganje u kulturnu infrastrukturu. Onda se dogodio strašni potres koji smo iskoristili za jednu generacijsku priliku. Putem Ministarstva kulture i medija se nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa obnavljalo 511 zgrada. To su zgrade kulturne baštine, najsloženiji objekti za obnovu – naglasila je te dodala kako je u obnovu ušlo tada osam zgrada u Bjelovaru te više od 30 sakralnih objekata bjelovarske biskupije. Podsjetila je da bjelovarska knjižnica ima i bibliobus.

– Za vrijeme mandata naše Vlade smo osmislili nacionalni plan razvoja bibliobusne službe i krenuli u ozbiljno obnavljanje pokretnih knjižnica – poručila je te dodala kako je nedavno natječaj ponovljen te će se njime osigurati oko 15 novih bibliobusa, odnosno bibliokombija diljem Hrvatske. Osvrnula se i na energetske obnove povijesnih zgrada poput bjelovarske knjižnice i muzeja.

– Kad sam postala ministrica, zgrade kulturne baštine bile su eksplicitno izuzete iz natječaja energetske obnove, što je bilo potpuno krivo. Mi smo odmah počeli raditi na novim smjernicama konzervatorske struke za energetsku obnovu i stvorili preduvjete za ovakve investicije, ali i za cjelovitu obnovu zgrada kulturne baštine – napomenula je Obuljen Koržinek. Dodala je kako je to važno jer se povijesne zgrade magom nalaze u centrima gradova, a ako one nisu sigurne, učinkovite i prilagođene suvremenim potrebama stanovanja ili poslovanja, sadržaji i ljudi odlaze iz centra grada pa se duh gradova gubi.

– U Bjelovaru smo pokazali ne samo obnovu zgrada koje su imale namjenu, nego i onih koje su sada dobile novu namjenu, da obnavljamo baštinu koja ne gubi ništa od svojih spomeničkih svojstava, a stvaramo prostore koji su potpuno adekvatni za sve oblike djelatnosti i to je put kojim ćemo sigurno ići i dalje – naglasila je. Obnovom se smanjuje i ugljični otisak kroz koncept novog europskog bauhausa.

Ministarstvo je u energetsku obnovu zgrada kulturne baštine uključilo 35 zgrada diljem Hrvatske te osiguralo više od 40 milijuna eura za tu namjenu. Nakon završne konferencije projekta, ravnateljica knjižnice povela je ministricu i njene suradnike u obilazak knjižnice. Potom je ministrica obišla i Gradski muzej Bjelovar, u kojem ju je dočekala ravnateljica Marijana Dragičević te s kustosicom povela u obilazak izložbe Vojin Bakić.