Kršćani danas obilježavaju Veliki četvrtak, dan kojim započinje Vazmeno trodnevlje i završava korizmeno razdoblje. Riječ je o spomenu na Posljednju večeru, kada je, prema kršćanskom vjerovanju, Isus Krist sa svojim učenicima ustanovio euharistiju.
Za razliku od drugih dana u godini, liturgijska praksa Velikog četvrtka ima posebna obilježja. Običaj je da se u svakoj biskupiji slavi jedna zajednička misa koju predvodi biskup u zajedništvu sa svećenicima. Riječ je o misi posvete ulja koja se održava u jutarnjim satima, a na kojoj svećenici obnavljaju obećanja dana prilikom ređenja.
Tijekom tog slavlja blagoslivljaju se i sveta ulja koja se koriste u sakramentima – katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje te sveta krizma. Ta ulja potom se koriste tijekom cijele liturgijske godine u župama unutar biskupije.
U večernjim satima u župnim se crkvama služi obred večere Gospodnje, koja uključuje i obred pranja nogu, kao simbol služenja i poniznosti. Taj je obred, iako prisutan u liturgiji, u nekim sredinama s vremenom izgubio na učestalosti ili se provodi u skromnijem obliku.
Kao i kod drugih vjerskih običaja, i način obilježavanja Velikog četvrtka mijenjao se kroz vrijeme. Dok su se nekada strože poštivali tradicionalni oblici ponašanja i pripreme, danas dio tih običaja postupno nestaje ili se zadržava tek simbolično. Unatoč tome, Veliki četvrtak i dalje ima važnu ulogu u vjerskom životu, označavajući početak središnjih dana kršćanske godine.
Imate priču ili informaciju?
Želite na neki problem upozoriti ili nekoga istaknuti?
Pošaljite nam poruku.
Vaši podaci neće biti javno objavljeni niti proslijeđeni trećim stranama.
