U Čazmi otvorena izložba „Supermaraton Zagreb – Čazma. 50 priča za 50 godina“

U Kulturnom centru u Čazmi otvorena je izložba „Supermaraton Zagreb – Čazma. 50 priča za 50 godina“, kojom se obilježava pola stoljeća jedne od najprepoznatljivijih sportskih manifestacija u ovom dijelu Hrvatske. Izložba donosi pregled razvoja utrke koja već desetljećima povezuje Zagreb i Čazmu te okuplja velik broj trkača, organizatora, volontera i pratitelja.

Prvi supermaraton održan je 1976. godine povodom obilježavanja jubileja grada Čazme. Utrka duga 61,35 kilometara tijekom svih ovih godina zadržala je status najduže cestovne utrke u Hrvatskoj, a poznata je i pod nazivom „Od Kaptola do Kaptola“, čime se simbolično upućuje na povijesnu povezanost Zagreba i Čazme.

U počecima organizacije glavnu riječ imali su Atletsko društvo Veteran iz Zagreba i Atletski klub Sloboda Varaždin, okupljeni oko Borisa Kožara, idejnog začetnika, organizatora i prvog pobjednika utrke. U prvim godinama start se nalazio na nogometnom stadionu NK Dinamo na Maksimiru, odakle su trkači izlazili na cestu prema Čazmi prolazeći kroz Dubravu, Sesvete, Dugo Selo, Lupoglav, Kloštar Ivanić i Graberje. Kasnije je start premješten na Trg bana Josipa Jelačića, dok je trasa prema Čazmi ostala nepromijenjena.

Tijekom pedeset godina održavanja supermaratona sudjelovao je velik broj trkača i organizatora, a njihova iskustva i sjećanja čine središnji dio izložbe. Kroz „50 priča za 50 godina“ predstavljena su osobna svjedočanstva sudionika koji su u različitim ulogama bili dio ove sportske manifestacije.

Na izložbi je predstavljeno ukupno 57 predmeta, od čega 36 iz fundusa Gradskog muzeja Čazma te 21 predmet iz privatnih zbirki. Fotografije, dokumenti i predmeti prate razvoj utrke, najvažnije događaje i pobjednike, ali i manje poznate detalje koji su obilježili pojedina razdoblja njezina održavanja.

Iako se ove godine obilježava 50 godina od prvog supermaratona, utrka u tom razdoblju nije održana tri puta – 1991. godine zbog ratnih zbivanja te 2020. i 2021. godine zbog pandemije bolesti COVID-19.

Ravnateljica Centra za kulturu Čazma Maja Cepetić Rogić podsjetila je na značaj ove manifestacije.

– Prvi supermaraton održan je 1976. godine povodom obilježavanja jubilarne obljetnice grada Čazme. Od samih početaka zamišljen je kao izniman sportski pothvat. Tijekom desetljeća prerastao je u mnogo više od sportskog događaja. Postao je simbol ustrajnosti, zajedništva i povezanosti dvaju gradova. Tijekom pedeset godina okupio je brojne trkače, organizatore, volontere i pratitelje, a svaka utrka nosila je svoje izazove i pobjede. Upravo su te osobne priče središte ove izložbe – rekla je.

Autorica izložbe, kustosica Gradskog muzeja Čazma Marina Junger Sokolović, pojasnila je da je postav koncipiran u dva dijela.

– Izložba „Supermaraton Zagreb – Čazma. 50 priča za 50 godina“ podijeljena je na dva dijela. Prvi dio rezultat je sustavnog povijesnog istraživanja i prikupljanja izvorne građe iz arhiva Gradskog muzeja Čazma, Sportske zajednice grada Čazme, arhiva Grada Čazme i terenskih istraživanja. U tom dijelu izložba prati najvažnije događaje, pobjednike, novitete i zanimljivosti kroz različita razdoblja održavanja utrke – rekla je.

Podsjetila je da je prvi supermaraton održan 29. studenoga 1976. godine povodom Dana Republike i 750. obljetnice prvog spomena Čazme.

– Tadašnji Odbor za proslavu važnih datuma putem Radio Zagreba i lista Vjesnik objavio je javni poziv za prijedloge obilježavanja tih obljetnica. Na poziv se javio varaždinski atletičar Boris Kožar koji je predložio organizaciju supermaratona, utrke duge 62 kilometra i 350 metara, tada najduže cestovne utrke u Jugoslaviji – rekla je.

Istaknula je kako je utrka tijekom desetljeća održavana unatoč brojnim okolnostima.

– Održavala se bez obzira na promjene država i političkih sustava, po kiši, suncu, minusu i plusu, unatoč financijskim poteškoćama, ratovima i pandemiji. Supermaraton nije održan tri puta – 1991. godine zbog ratnih zbivanja te 2020. i 2021. godine zbog pandemije. Drugi dio izložbe posvećen je ljudima koji su sudjelovali u organizaciji i sudjelovanju u utrci. Prikupljeno je 50 priča koje donose osobna sjećanja, iskustva i doživljaje sudionika – rekla je Junger Sokolović.

Na otvorenju se obratio i zamjenik pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba Marko Bošnjak.

– Čast mi je pozdraviti vas u ime gradonačelnika Grada Zagreba. Put koji su atletičari prolazili tijekom ovih pedeset godina svjedoči o snazi tradicije koja povezuje Zagreb i Čazmu. Ta tradicija i danas predstavlja most između dvaju gradova i primjer kako sport može povezivati zajednicu – rekao je.

Gradonačelnica Čazme Valentina Čanađija istaknula je kako je riječ o značajnoj obljetnici za grad.

– Pedeset godina kontinuiteta jednog sportskog natjecanja doista je impresivna obljetnica. Ova izložba donosi osobna svjedočanstva sudionika, službenih i neslužbenih, koji su svojim entuzijazmom i predanošću stvorili bogatu ostavštinu na koju s ponosom mogu gledati i Zagreb i Čazma – rekla je.

Izložba ostaje otvorena do 30. travnja 2026. godine, a može se razgledati u radno vrijeme Kulturnog centra uz slobodan ulaz.