Europski parlament zatražio je uvođenje jedinstvene dobne granice od 16 godina za pristup društvenim mrežama i drugim digitalnim platformama, uz mogućnost pristupa za djecu od 13 do 16 godina uz pristanak roditelja. Odluka dolazi nakon što su zastupnici izrazili zabrinutost zbog utjecaja internetskih sadržaja na fizičko i mentalno zdravlje maloljetnika, upozoravajući da najmanje četvrtina njih koristi mobilne telefone na način koji upućuje na problematične obrasce ponašanja.
Nezakonodavno izvješće, usvojeno s 483 glasa za, 92 protiv i 86 suzdržanih, poziva na bolju zaštitu djece od strategija koje potiču ovisnost, otežavaju koncentraciju i potiču dugotrajno zadržavanje na platformama. Zastupnici predlažu uspostavu europske aplikacije za provjeru dobi te korištenje europskog digitalnog identiteta, uz naglasak da takvi sustavi moraju biti precizni i štititi privatnost. Istodobno, naglašavaju da provjera dobi ne oslobađa platforme odgovornosti za osiguravanje sigurnosti i primjerenosti njihovih usluga.
Parlament predlaže i strožu provedbu postojećih „digitalnih“ pravila EU-a, uključujući mogućnost kažnjavanja i zabrane rada platformama koje ih sustavno krše. Zastupnici žele da viši rukovoditelji unutar kompanija snose osobnu odgovornost u slučajevima ozbiljne i dugotrajne neusklađenosti s propisima, osobito onima koji se odnose na zaštitu maloljetnika.
U zahtjevima prema Europskoj komisiji istaknute su zabrane praksi koje potiču ovisnost, poput beskonačnog skrolanja, automatskog pokretanja i mehanizama nagrađivanja. Traži se uklanjanje algoritama koji se temelje na profiliranju za maloljetnike te širenje primjene Akta o digitalnim uslugama na internetske videoplatforme. Posebno se naglašava potreba zabrane tzv. nagradnih kutija i drugih nasumičnih mehanizama u igrama, kao i zaštite mladih od komercijalnog iskorištavanja, uključujući prakse usmjerene na dječje influencere.
Parlament poziva na brzo djelovanje protiv potencijalno štetnih proizvoda generativne umjetne inteligencije, poput deepfake sadržaja, razgovornih botova i aplikacija za stvaranje manipuliranih fotografija, uključujući one koje generiraju nage slike bez pristanka.
Izvjestiteljica Christel Schaldemose u raspravi je istaknula da se predloženim mjerama želi jasno poručiti digitalnim platformama da njihove usluge nisu namijenjene djeci te da se očekuje dosljedna primjena Akta o digitalnim uslugama.
Prema dostupnim istraživanjima, 97 posto mladih koristi internet svakodnevno, a 78 posto tinejdžera provjerava svoje uređaje najmanje jednom na sat. Ujedno, više od 90 posto građana Europske unije, prema Eurobarometru, smatra da su potrebne hitne mjere za zaštitu djece na internetu, ponajprije zbog utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje, kibernetičkog nasilja i izloženosti sadržaju koji nije primjeren dobi. Države članice već su počele uvoditi mjere poput dobnih ograničenja i sustava provjere, a Parlament poziva na njihovo usklađivanje na razini Europske unije.
