Cijene električne energije i plina za kućanstva tijekom ove godine su se prilično razlikovale zbog čimbenika kao što su nacionalne energetske politike, energetski miksevi pojedinih zemalja i tarifni sustavi. U prvoj polovici 2025. su cijene varirale od 6,2 eura za 100 kWh u Turskoj do 38,4 eura za kWh u Njemačkoj. Prosječna cijena za 38 europskih zemalja, a koje uključuju članice Europske unije, Europskog udruženja slobodne trgovine i zemlje kandidate za članstvo u EU, iznosila je 28,7 eura za kWh.
Osim Njemačke, električnu energiju najviše su plaćale Belgija, Danska, Italija, Irska i Češka. U Hrvatskoj je cijena bila 15 eura za kWh, a niže cijene unutar Europske unije imaju Bugarska, Malta i Mađarska s 10,4 eura po kWh.
Cijene električne energije ostale su prilično stabilne u odnosu na prvu polovicu prošle godine. Unutar Europske unije najviše su porasle u Luksemburgu (31 posto) i Irskoj (25,9 posto), dok je najveći pad zabilježen u Sloveniji (13,1 posto). Pad bilježe i Finska te Cipar. U Hrvatskoj je došlo do rasta cijena od 1,8 posto. Ogroman rast cijena među kandidatima za EU bilježi Moldavija sa čak 61 posto te Turska s 51,7 posto.
S druge strane, najveću cijenu plina u prvoj polovici ove godine imala je Švedska s 21,30 eura za 100 kWh, a slijede Nizozemska i Danska. Prosjek cijene plina na razini Europske unije iznosio je 11,4 eura. Zanimljivo, Hrvatska je jedna od triju zemalja članica EU koja bilježi najniže cijene plina. Najnižu cijenu plaćaju Mađari (3,07 eura), zatim Hrvati (4,61 euro) te Rumunji (5,59 eura).
Na cijenu plina utječu nabavne i cjenovne politike, razine zaliha plina, vremenski uvjeti, povezanost s drugim tržištima, subvencije te tarifni modeli. Na godišnjoj razini, cijene plina najviše su porasle u Estoniji (23,9 posto) i Bugarskoj (23,6 posto), dok najveći pad cijena bilježe Slovenija (12,7 posto), Austrija te Češka. U Hrvatskoj su na godišnjoj razini cijene plina narasle za 3,1 posto.
