Berba je završila, vrijeme je za mlado vino. Vinari danas slave Martinje

Za mnoge vinogradare i vinare 11. studenoga jedan je od najvažnijih dana u godini. Berba je iza njih, glavnina poslova u vinogradu završena, a u podrumu je vrijeme za kušanje mladog vina. Na Martinje se zato otvaraju klijeti, okuplja društvo i nazdravlja novoj berbi. Prije prve zdravice glavnu riječ obično ima vinski biskup, koji će uz pomoć kumova i uz šaljive litanije „krstiti“ mošt i proglasiti ga vinom.

Tko je bio sveti Martin?

Blagdan je posvećen svetom Martinu iz Toursa, koji je umro 397. godine. Njegov je pogreb održan 11. studenoga, pa je taj datum postao dan njegova spomena. Jedna od najpoznatijih priča o njemu potječe iz vremena dok je još bio vojnik. Prema predaji, ugledao je promrzlog prosjaka, mačem presjekao svoj plašt i dao mu polovicu. Zato ga se često prikazuje na konju, s mačem i plaštem, a taj se prizor pamti kao primjer milosrđa.

Svetog Martina kao zaštitnika štuju vinari i vinogradari, vojnici i konjanici, a za zaštitnika su ga izabrala i brojna mjesta diljem Europe. U sjevernoj Hrvatskoj i Sloveniji njegov je blagdan posebno povezan s vinskim običajima. Negdje se slavi u klijeti s obitelji i prijateljima, a drugdje se okupljanje preseli na trg, uz glazbu, folklor i kušanje vina.

Kako se Martinje slavi od Moslavine do Istre?

Krštenje mošta osobito je ukorijenjeno u Hrvatskom zagorju, a Martinje se obilježava i u Međimurju, Prigorju, Podravini, na Bilogori i u Moslavini. Vinske proslave održavaju se i u Slavoniji, Baranji i Istri. U dijelovima Dalmacije uz blagdan su zabilježeni običaji pretakanja i kušanja vina te zatvaranja bačava.

Razlike među krajevima vide se i za stolom. Uz Martinje se u sjeverozapadnoj Hrvatskoj često veže pečena guska, u Prigorju se među običajima spominje heljdin kolač, a u Moslavini divljač. Kad vinski biskup završi svoj posao i natoči se mlado vino, obično se povede i razgovor koji su vinogradari čekali još od berbe – kakvo je ove godine ispalo?