Na ekranu se pojavi ime poznate osobe, ali umjesto javljanja slijedi poruka: „Je li nešto hitno?” Takva reakcija ne mora značiti da nam se s nekim ne razgovara. Ponekad nam jednostavno više odgovara pročitati razlog javljanja i odgovoriti kada za to imamo vremena.
Telefonski poziv traži da prekinemo ono što radimo i odmah se uključimo u razgovor. Poruka ostavlja mogućnost odgode, bilo da smo usred posla, u društvu ili nam trenutačno nije do razgovora.
Vrijeme za odgovor i pažljivije biranje riječi
Prednost dopisivanja za neke je mogućnost da odgovor oblikuju bez žurbe. Napisanu rečenicu mogu ponovno pročitati, skratiti ili promijeniti prije slanja. U telefonskom razgovoru toga nema, pa osobama koje vole unaprijed razmisliti o svojim riječima poruke mogu više odgovarati.
Dio nelagode proizlazi i iz neizvjesnosti. Kada telefon zazvoni, ne znamo čeka li nas kratko pitanje, neugodan razgovor ili nešto što će potrajati. Poruka obično odmah otkriva temu.
Pritom treba uzeti u obzir i naviku. Aplikacije za dopisivanje postale su uobičajen prostor za dogovore i održavanje kontakta. Sama sklonost takvoj komunikaciji nije dovoljna za zaključak da je netko povučen, nezainteresiran ili da ima teškoće u odnosima s drugima.
Poziv može biti ugodniji nego što očekujemo
Ipak, očekivanje da će razgovor biti neugodan ne mora odgovarati onome što se doista dogodi. Upravo su tu razliku istraživali Amit Kumar i Nicholas Epley u radu objavljenom u časopisu Journal of Experimental Psychology: General.
U jednom dijelu istraživanja sudionici su ponovno uspostavljali kontakt sa starim prijateljem telefonom ili elektroničkom poštom. U drugom su razgovarali s nepoznatom osobom putem različitih komunikacijskih kanala. Prije razgovora procjenjivali su koliko će im susret biti neugodan i koliko će se osjećati povezano sa sugovornikom.
Rezultati su pokazali da su oblici komunikacije koji uključuju glas stvarali snažniji osjećaj povezanosti nego pisana razmjena, bez povećanja neugode. Sudionici su, dakle, mogli očekivati nelagodniji razgovor nego što su ga naposljetku doživjeli.
To istraživanje ne znači da svaki dogovor treba pretvoriti u telefonski poziv. Pokazuje, međutim, da nas procjena kako će razgovor biti naporan ili neugodan ponekad može navesti da propustimo kontakt u kojem bismo zapravo uživali. Poruka može biti praktična za razmjenu informacija, dok razgovor glasom može pružiti snažniji osjećaj bliskosti.
Imate priču ili informaciju?
Želite na neki problem upozoriti ili nekoga istaknuti?
Pošaljite nam poruku.
Vaši podaci neće biti javno objavljeni niti proslijeđeni trećim stranama.
