Stres se može očitovati kroz glavobolju, ubrzan rad srca, probavne smetnje ili bolove u mišićima. Kada pritisak traje dulje, može narušiti san, promijeniti prehrambene navike i otežati svakodnevno funkcioniranje. Ipak, takve tegobe nisu dokaz da je uzrok upravo stres jer mogu biti povezane i s drugim zdravstvenim stanjima.
U stresnoj situaciji organizam oslobađa hormone koji ga pripremaju za reakciju. Srce kuca brže, mišići se napinju, a pozornost se usmjerava na ono što doživljavamo kao prijetnju. Kratkotrajno takva reakcija pomaže u suočavanju s izazovom, no dugotrajna napetost može opteretiti organizam.
Glavobolja i napetost u mišićima
Među mogućim tjelesnim posljedicama stresa su glavobolje te bolovi u vratu, ramenima i čeljusti. Mišići se tijekom stresne reakcije stežu, a kada napetost dugo ne popušta, mogu se pojaviti bol i nelagoda. Stres može biti jedan od čimbenika koji pridonose tenzijskim glavoboljama.
Ubrzano lupanje srca
Adrenalin može ubrzati srčani ritam i privremeno povisiti krvni tlak. Nakon prolaska stresne situacije organizam se obično postupno vraća u uobičajeno stanje. Dugotrajan stres, međutim, može pridonijeti opterećenju srca i krvnih žila.
Probavne smetnje
Napetost se kod nekih ljudi ponajprije osjeti u trbuhu. Mogu se pojaviti nadutost, bolovi, proljev ili zatvor. Mozak i probavni sustav međusobno komuniciraju, pa stres može utjecati na rad crijeva i pojačati postojeće tegobe, uključujući simptome sindroma iritabilnog crijeva.
Promjene apetita i tjelesne težine
Reakcije na stres razlikuju se od osobe do osobe. Neki jedu manje, dok drugi češće posežu za hranom ili povećavaju obroke. U kombinaciji s nedostatkom sna i manjkom kretanja, takve promjene mogu pridonijeti povećanju tjelesne težine.
Utjecaj na otpornost organizma
Dugotrajan stres može utjecati i na funkcioniranje imunosnog sustava te otežati oporavak od bolesti. Istodobno, u razdobljima velikog opterećenja ljudi često manje spavaju i zanemaruju svakodnevne navike koje pridonose zdravlju. Učestale infekcije ipak ne treba automatski pripisivati stresu.
Kada potražiti pomoć?
Redovit san, tjelesna aktivnost, vježbe opuštanja i razgovor s bliskim osobama mogu pomoći u ublažavanju napetosti. Korisno je prepoznati što stvara najveći pritisak, odrediti prioritete i zatražiti pomoć s obvezama koje postaju preveliko opterećenje. Ako stres dulje ometa svakodnevni život, preporučuje se razgovor sa stručnjakom.
Tjelesne simptome koji traju, ponavljaju se ili zabrinjavaju treba provjeriti s liječnikom, umjesto unaprijed zaključiti da su posljedica stresa.
Imate priču ili informaciju?
Želite na neki problem upozoriti ili nekoga istaknuti?
Pošaljite nam poruku.
Vaši podaci neće biti javno objavljeni niti proslijeđeni trećim stranama.
