U povodu Dana dobrovoljnih darivatelja krvi zamjenica bjelovarsko-bilogorskog župana Marija Jungić primila je jubilarne darivatelje s područja županije te predstavnike Društva Crvenog križa Bjelovarsko-bilogorske županije, predvođene predsjednicom Karmelom Caparin i ravnateljicom Melitom Lozinom. Uz zahvalu za dosadašnja darivanja, s prijema je upućen poziv na uključivanje novih darivatelja, osobito mladih.

Među ovogodišnjim jubilarcima su Damir Franjo, Slobodan Grašar i Tihomir Roviščanec sa 100 darivanja krvi, dok su Darko Mikuljan, Zlatko Šerepec i Goran Čirjak krv darovali 125 puta.

Jungić im je čestitala na jubilejima, istaknuvši njihovu solidarnost i brigu za druge ljude. Zahvalila je i Crvenom križu te volonterima koji organiziraju akcije, pozivaju građane i promiču dobrovoljno darivanje krvi.

– Znate da za to ne dobivate nikakvu plaću, ali vjerujete u ovu zajednicu i na taj način činite dobro. Dragi ljudi, želim da i dalje budete zdravi i sudjelujete na akcijama koliko možete. Sljedeći put kada idemo darivati krv, povedimo nekoga od svojih bližnjih, možda dijete ili kolegu s posla, kako bi se ova plemenita akcija mogla nastaviti i kako bi svi imali mogućnost dobiti tu dragocjenu tekućinu kada im je potrebna – poručila je Jungić.

Ravnateljica županijskog Društva Crvenog križa Melita Lozina podsjetila je da se Dan dobrovoljnih darivatelja krvi u Hrvatskoj obilježava 25. listopada, u spomen na prvu akciju prikupljanja krvi koju je Crveni križ organizirao 1953. godine u Sisku. Govoreći o darivateljima, naglasila je da su to ljudi koje svakodnevno susrećemo, a koji najčešće nikada neće upoznati one kojima su pomogli.

– To su naši susjedi, naša rodbina, naši prijatelji, radni kolege i sugrađani koje svakodnevno srećemo na ulici. Oni su samozatajni ljudi koji vjerojatno nikada neće upoznati ljude kojima su pomogli, neće znati njihova imena, adrese ni izraze lica, a možda neće čuti ni zahvalnost njihovih bližnjih. Ali sigurno su ispunjeni kada znaju da je to njihovo dobro negdje u nekom drugom – rekla je Lozina.

Pozvala je i građane koji dosad nisu darivali krv da razmisle o dolasku na akciju.

– Stvarno želimo doprijeti do svih, do mladih, da spoznaju da dobra djela čine drugi ljudi, ali da moramo krenuti od sebe. Ne smijemo mahnuti rukom i očekivati da nam ta pomoć neće trebati. Ne smijemo očekivati da će to učiniti netko drugi – naglasila je Lozina.

Predsjednica Društva Crvenog križa BBŽ-a Karmela Caparin govorila je o potrebi održavanja kontinuiteta darivanja i uključivanja novih generacija. Podsjetila je da krvni pripravci imaju ograničen rok trajanja, zbog čega se zalihe moraju redovito obnavljati, te istaknula odaziv darivatelja u vrijeme povećanih potreba.

– Moramo što više raditi da mladi ljudi dođu i da taj kontinuitet održimo. Ne možemo zaboraviti Domovinski rat. Znate da u Domovinskom ratu nikada nije nedostajalo krvi, da su naši darivatelji bili na prvoj crti i uz to što su se borili, još su i davali krv – rekla je Caparin.

O svojim počecima i razlozima zbog kojih se godinama vraćaju na akcije govorili su i darivatelji. Zlatko Šerepec prvi je put krv darovao još 1974. godine, kao srednjoškolac, slijedeći očev primjer. Kasnije je vodio aktiv darivatelja krvi na željeznici, gdje je, prema njegovim riječima, od 280 zaposlenih njih 140 darivalo krv. Tihomir Roviščanec je počeo 1991. godine, nakon prvih ranjavanja u Domovinskom ratu, a i sam je ubrzo otišao na ratište. Danas mogućnost da i nakon šezdesete godine nekome pomogne smatra privilegijom.

Goran Čirjak iz Bjelovara, koji je dosegnuo 125 darivanja, prvi je put krv darovao 1998. godine tijekom služenja vojnog roka u Koprivnici, kada su zbog turističke sezone bile povećane potrebe. Uz krv je desetak puta darovao i plazmu.

– Krenuo sam putem svoga oca, koji je također počeo darivati krv. On je došao do 103 darivanja. Nažalost, zbog zdravstvenih razloga više ne smije darivati, ali evo, ja sam nastavio. Hvala Bogu, imam taj dar da mogu darivati krv i da sam dan-danas zdrav – rekao je Čirjak.

Dodao je kako namjerava nastaviti darivati dok god mu zdravlje to bude dopuštalo.

– Odvojiti petnaest minuta ili pola sata za takvo djelo jednostavno je ništa, a nekome možete spasiti život. Mislim da je to jako vrijedno – poručio je.

Imate priču ili informaciju?

Želite na neki problem upozoriti ili nekoga istaknuti?

Pošaljite nam poruku.

    Vaši podaci neće biti javno objavljeni niti proslijeđeni trećim stranama.