Od mame pamet, od tate apetit? Evo što zapravo nasljeđujemo od roditelja

Od koga je dijete naslijedilo inteligenciju, zašto je sklono debljanju i ima li nečiji temperament? Takva su pitanja česta u obiteljskim razgovorima, no odgovori su složeniji od usporedbe s jednim roditeljem. Na većinu osobina utječu geni i majke i oca, zajedno s uvjetima odrastanja i životnim navikama, piše Nova.rs.

Obiteljske sličnosti pritom nisu uvijek samo posljedica nasljeđa. Članovi obitelji često dijele prehrambene navike, uvjete života i odnos prema tjelesnoj aktivnosti. Zato je kod složenih osobina i bolesti teško precizno razdvojiti doprinos gena od utjecaja zajedničkog okruženja.

Metabolizam i tjelesna težina

Sklonost debljanju ne može se jednostavno pripisati majčinoj ili očevoj strani obitelji. Pretilost najčešće nema jedan genetski uzrok, nego nastaje djelovanjem više gena i drugih čimbenika. Prehrana i kretanje dio su te složene povezanosti.

To što se višak kilograma pojavljuje kod više članova obitelji ne znači da postoji jasan obrazac njegova nasljeđivanja. Uz gene, obitelji mogu dijeliti i navike koje pridonose povećanju tjelesne težine.

Inteligencija

Tvrdnja da inteligencija dolazi pretežno od majke previše pojednostavljuje nasljeđivanje. Inteligencija uključuje različite sposobnosti, među kojima su učenje iz iskustva, zaključivanje, planiranje, razumijevanje složenih ideja i rješavanje problema.

Istraživanja upućuju na sudjelovanje velikog broja gena, pri čemu svaki pojedinačno može imati malen doprinos. Važni su i obrazovanje, dostupnost sadržaja za učenje, obiteljsko okruženje, prehrana i zdravstvena skrb tijekom razvoja. Slične sposobnosti roditelja i djece stoga mogu biti rezultat i nasljeđa i zajedničkih životnih uvjeta.

Pažnja i koncentracija

ADHD ima genetsku komponentu, ali ne može se objasniti nasljeđivanjem od samo jednog roditelja. Na njegov razvoj utječe više čimbenika, pa nije opravdano poteškoće s pažnjom jednostavno pripisivati majci ili ocu.

Početak puberteta

Vrijeme ulaska u pubertet povezano je s genima obaju roditelja, prehranom i zdravstvenim stanjem. Određeni geni naslijeđeni od oca mogu biti povezani s pojedinim slučajevima preranog puberteta, ali to nije univerzalno pravilo.

Raspoloženje i emocije

Nasljedna sklonost poremećajima raspoloženja ne znači da će se oni nužno razviti. Uz genetske čimbenike, važnu ulogu imaju stres, životna iskustva i društveno okruženje.

Spol djeteta

U uobičajenom kromosomskom nasljeđivanju spermij nosi kromosom X ili Y. Međutim, nema pouzdanih dokaza da se prema broju muškarčeve braće i sestara može predvidjeti hoće li imati sinove ili kćeri.

Pamćenje i Alzheimerova bolest

Obiteljska povijest Alzheimerove bolesti može biti važna za procjenu rizika, ali ne znači da će osoba sigurno oboljeti. Varijanta gena APOE poznata kao ε4 povećava rizik, no sama po sebi nije dovoljna da uzrokuje bolest.

Postoje i rjeđi obiteljski oblici Alzheimerove bolesti s ranijim početkom, povezani s određenim genskim promjenama. Zato nasljeđivanje rizika i nasljeđivanje pojedinih rijetkih oblika bolesti treba razlikovati.

Plodnost

Plodnost ovisi o genetskim i negenetskim čimbenicima. Iako određeni nasljedni poremećaji mogu imati ulogu, ne postoji opće pravilo prema kojem se ženska neplodnost nasljeđuje od oca. Jednostavna podjela na majčine i očeve gene ni ovdje ne daje cjelovito objašnjenje.