Bjelovarski vinar Marin Grgić iskoristio je potpore Grada Bjelovara za nabavu opreme za proizvodnju i punjenje vina te opremanje podruma u Zvijercima. Njegov OPG u petak, 9. listopada, posjetio je zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić sa suradnicima, koji su predstavili gradske potpore poljoprivrednicima.
Grgić se proizvodnjom vina počeo baviti prije približno šest i pol godina, uz ulaganja vlastitih i obiteljskih sredstava. Kroz dva javna poziva nabavio je filter-pumpu, punilicu za butelje te četiri bačve zapremnine po 620 litara s dvostrukom stijenkom za hlađenje.
– Kad sam krenuo u posao, nisam imao ni škare za rezanje vinograda, a kamoli jedan trs. Krenuli smo od nule, vlastitim sredstvima supruge i mene. Potpora nam puno znači, pogotovo na početku. Ručno smo punili stotinjak boca u cijelom danu, a s punilicom bez problema napunim 600 boca dnevno. To mi je od velikog značaja za brzinu i točnost – rekao je Grgić.

Uz posao u bolnici i nastupe u sastavu Ledina, proizvodi graševinu, zeleni silvanac, rajnski rizling, muškat žuti, traminac, rosé od cabernet sauvignona i chardonnay. Posebno je izdvojio chardonnay koji je osvojio naslov šampiona izložbe. Kupio je i novu parcelu te u sljedećih godinu do dvije planira dosegnuti 10.000 trsova. Nedavno je otvorio i trgovačko društvo, a cilj mu je zapošljavati radnike.
Brajdić: Podrška i kroz kupnju domaćih proizvoda
Zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić rekao je da je Grad podržao Grgićeva ulaganja te istaknuo da gradske potpore pomažu i mladim ljudima koji se, uz svoj redovni posao, odlučuju baviti poljoprivredom.

– Grad Bjelovar prepoznao je njegovu želju i trud. Uvijek nam je drago kada se netko tako mlad kao Marin odluči baviti poljoprivredom i proizvodnjom vina. Prezentirao nam je svoju ideju i podržali smo je. To mu je dodatni posao uz rad u bolnici i nastupe u glazbenom sastavu. Drago nam je da mladi ljudi ostaju, rade na zemlji, bave se proizvodnjom i ulažu u sebe – rekao je Brajdić.
Dodao je da Grad domaće proizvođače podržava i kupnjom njihovih proizvoda za poslovne poklone.
– Pred nama je adventsko i božićno vrijeme. Kada uzimamo božićne poklone za poslovne partnere, uvijek gledamo da budu s bjelovarskog područja, od proizvođača meda do proizvođača vina. Tako vina uzimamo od vinarija Coner, Šapić i Grgić. Građani Bjelovara uplaćuju porez u gradsku blagajnu i na taj način dio toga vraćamo. To je poruka da stojimo iza naših poljoprivrednika i pružamo im ruku suradnje – kazao je Brajdić.
Govoreći o gradskim mjerama, naveo je da su ih oblikovali u razgovoru s poljoprivrednicima te da na javne pozive godišnje dolazi približno 200 prijava.
– Kada smo 2017. godine došli, pozvali smo poljoprivrednike, obrtnike i poduzetnike te s njima napravili zajedničke mjere, posebice u poljoprivredi. Tada smo im rekli da mogu biti sigurni da će ono što je danas biti i sutra i za devet godina. Tu smo riječ održali i mislim da je najbitnije da se riječ, kada se jednom da, održi – poručio je Brajdić.
Zaprimljeno 156 zahtjeva, isplaćeno 73.000 eura
Miroslav Šmit, viši stručni suradnik za poljoprivredu, ugostiteljstvo i trgovinu u gradskom Upravnom odjelu za gospodarstvo, predstavio je dosadašnje rezultate ovogodišnjeg javnog poziva.

– Do sada je zaprimljeno 156 zahtjeva za potpore. Imamo 19 potpora, a isplaćeno je 73.000 eura, čime je premašen ukupan iznos prošlogodišnjih potpora. Interes je ove godine veći. Najviše potpora i dalje je za pčelarstvo, zatim za uzgoj gidrana, prvotelke i tov teladi. S naših 19 potpora pokrivamo voćarstvo, povrćarstvo, proizvodnju u plastenicima i stočarstvo – rekao je Šmit.
Osvrnuo se i na sudjelovanje mladih poljoprivrednika, navodeći Grgića kao jedan od primjera.
– Imamo primjere mladih ljudi na području Bjelovara koji se bave poljoprivredom. Ovo je još jedan primjer mladog čovjeka koji se počeo baviti proizvodnjom. Imamo i agronome koji ostaju na svojim poljoprivrednim imanjima. Ciljano se školuju kako bi na svojim imanjima mogli kvalitetnije i više proizvoditi – naveo je Šmit.
Zahtjevi za gradske potpore primaju se do kraja godine, a pojedini korisnik godišnje može ostvariti najviše oko 3.300 eura. Šmit je upozorio i na to da za sufinanciranje kopanja i bušenja arteških bunara za navodnjavanje dosad nije zaprimljen nijedan zahtjev.
– Imamo subvencije za sustave navodnjavanja, odnosno crijeva, spojnice i drugu opremu. Sufinanciramo i kopanje i bušenje arteških bunara kako bismo ljudima osigurali dodatno navodnjavanje, ali za to nije bilo zahtjeva – rekao je Šmit.

Imate priču ili informaciju?
Želite na neki problem upozoriti ili nekoga istaknuti?
Pošaljite nam poruku.
Vaši podaci neće biti javno objavljeni niti proslijeđeni trećim stranama.












