Hobiji i mentalno zdravlje: kako aktivnosti koje volimo mogu smanjiti stres

Crtanje, pletenje, vrtlarenje ili sviranje mogu biti više od načina ispunjavanja slobodnog vremena. Znanstvena istraživanja povezuju bavljenje hobijima s boljim raspoloženjem, većim zadovoljstvom životom i manjom izraženošću pojedinih psihičkih tegoba. Ipak, tvrdnja da hobiji „liječe um” traži oprez: postoje dokazi o njihovim koristima, ali ne i potvrda da svaki hobi može liječiti anksioznost ili zamijeniti stručnu pomoć.

Jedno od većih istraživanja na ovu temu objavljeno je 2023. godine u časopisu Nature Medicine. Obuhvatilo je 93.263 osobe u dobi od 65 godina i više iz 16 zemalja. Znanstvenici su utvrdili da je bavljenje hobijima povezano s manje depresivnih simptoma, većim osjećajem sreće, boljim zadovoljstvom životom i boljom osobnom procjenom zdravlja. Sličan obrazac zabilježen je u različitim državama, što upućuje na to da povezanost nije ograničena na jednu sredinu ili kulturu.

Važno je, međutim, razlikovati povezanost od dokaza o uzroku. Ovo istraživanje pratilo je promjene tijekom vremena, ali nije bilo pokus u kojem bi se ljudima nasumično dodijelio hobi. Njegovi rezultati zato ne znače da će određena aktivnost kod svake osobe dovesti do jednakog poboljšanja. Također, budući da su sudionici bili stariji od 65 godina, nalaze ne treba automatski primjenjivati na sve dobne skupine.

Što se događa kada pažnju usmjerimo na stvaranje?

Jedan od mogućih razloga zbog kojih hobiji pridonose psihičkoj dobrobiti jest usmjeravanje pažnje na konkretnu aktivnost. Pri crtanju, oblikovanju gline ili izradi predmeta osoba se bavi bojom, oblikom i pokretom. Takva zaokupljenost može pružiti predah od svakodnevnih briga, a završeni rad donijeti osjećaj postignuća.

U manjem istraživanju objavljenom 2016. godine znanstvenici su kod 39 zdravih odraslih osoba mjerili razinu kortizola u slini prije i nakon 45 minuta likovnog stvaranja. Nakon aktivnosti zabilježeno je statistički značajno smanjenje tog hormona, koji sudjeluje u odgovoru organizma na stres. Sudionici su iskustvo opisivali kao opuštajuće i ugodno, a dio njih navodio je da su se potpuno zaokupili radom. Prethodno iskustvo u likovnom stvaranju nije bilo povezano sa značajnom razlikom u rezultatima.

To je zanimljiv nalaz, ali ima jasna ograničenja. Istraživanje je provedeno na malom broju ljudi i bez kontrolne skupine. Smanjenje kortizola nakon jedne aktivnosti stoga nije dokaz da crtanje liječi anksiozni poremećaj, niti pokazuje koliko bi takav učinak trajao.

Ručni rad pokazuje potencijal, ali dokazi još imaju ograničenja

Pletenje, vezenje, lončarstvo, rad s papirom i obrada drva također su predmet znanstvenih istraživanja. Sustavni pregled objavljen 2025. godine u časopisu Australian Occupational Therapy Journal obuhvatio je 19 studija o učincima aktivnosti ručnog rada na mentalno zdravlje i dobrobit.

U uključenim istraživanjima zabilježena su kratkoročna poboljšanja različitih pokazatelja, među kojima su stres, anksioznost, depresivni simptomi, raspoloženje i zadovoljstvo životom. Autori su, međutim, upozorili da su se studije znatno razlikovale po kvaliteti, načinu provedbe i trajanju aktivnosti. Zbog toga nije moguće donijeti čvrst zaključak o veličini i dugotrajnosti koristi.

Dodatna je razlika u tome što su aktivnosti u tom pregledu provodili ili nadzirali terapeuti, medicinske sestre i radni terapeuti. Njihove rezultate zato ne treba u cijelosti izjednačavati sa samostalnim bavljenjem hobijem kod kuće. Pregled podupire mogućnost da ručni rad koristi mentalnom zdravlju, ali istodobno pokazuje potrebu za kvalitetnijim istraživanjima.

Vrijeme za interes, bez pritiska na rezultat

Hobiji se međusobno razlikuju i po onome što pružaju. Neke aktivnosti uključuju kretanje, druge stvaranje ili učenje, a treće druženje. Istraživači kao moguće putove njihova djelovanja navode poticanje mentalnih sposobnosti, kreativno izražavanje i društvenu povezanost. To može pomoći objasniti zašto se različiti interesi povezuju s boljom psihičkom dobrobiti, iako pojedinačni učinci ovise o osobi i okolnostima.

Za svakodnevni život iz tih se nalaza može izvesti jednostavan pristup: odabrati aktivnost koja nas zanima i za koju možemo pronaći vrijeme, bez potrebe da odmah budemo vješti ili da rezultat mora biti savršen. Crtež ne mora završiti na izložbi, a pleteni predmet ne mora biti namijenjen prodaji. Hobi može imati smisla već zato što pruža zadovoljstvo tijekom samog bavljenja njime.

Pritom znanost zasad ne daje univerzalan recept o tome koji je hobi najbolji za smanjenje stresa, koliko se minuta njime treba baviti ili koliko često. Rezultati istraživanja podupiru koristi pojedinih aktivnosti, ali njihove razlike i metodološka ograničenja ne dopuštaju takve precizne preporuke.

Hobije je zato opravdano promatrati kao moguću podršku mentalnom zdravlju i način stvaranja prostora za ugodne, smislene aktivnosti. Nazivati ih znanstveno dokazanom metodom liječenja anksioznosti bilo bi pretjerano. Ono što istraživanja podupiru jest umjerenija, ali korisna poruka: vrijeme provedeno u aktivnosti koju volimo može pridonijeti boljem raspoloženju i lakšem nošenju sa stresom.