Europski novac u Bjelovaru: od Wellovara do obnove povijesnih zgrada

Otvorenjem Geotermalnog sportsko-rekreacijskog parka Wellovar u Velikom Korenovu Bjelovar je dobio novi prostor za kupanje, sport i rekreaciju, ali i jedan od najvidljivijih primjera ulaganja europskog novca u lokalnu zajednicu. Kompleks je službeno otvoren 29. rujna, na Dan grada, a za njegovu je izgradnju kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurano gotovo 17 milijuna eura bespovratnih sredstava. Na otvorenju je ministar turizma i sporta Tonči Glavina ukupnu investiciju procijenio na približno 55 milijuna eura s PDV-om.

Wellovar: europska potpora i kreditno financiranje

Wellovar je primjer kako europska potpora omogućuje realizaciju velikog projekta, dok dio financiranja ostaje obveza investitora. Prema financijskom modelu predstavljenom tijekom gradnje u ožujku 2025., uz sredstva NPOO-a predviđen je investicijski kredit Erste banke od 25 milijuna eura, koji podiže društvo Terme Bjelovar. Grad Bjelovar dao je jamstvo za 80 posto iznosa kredita. Europski novac tako pokriva dio ulaganja, a poslovanje kompleksa povezano je i s obvezama nastalim njegovom izgradnjom.

Gradonačelnik Dario Hrebak na svečanoj sjednici Gradskog vijeća održanoj u Wellovaru podsjetio je kako je prije dvije godine na tom mjestu bila livada na kojoj je izvirala topla voda. Otvorenje je povezao s očekivanim nastavkom ulaganja u okolici kompleksa, među kojima je spomenuo i mogućnost dolaska hotela.

– Wellovar nije kraj, on je tek početak našeg daljnjeg razvoja, početak svega što nas tek očekuje – rekao je Hrebak.

Bazeni, nova radna mjesta i obnovljivi izvori energije

Bazenski kompleks predstavljen je s deset bazena, među kojima je olimpijski bazen, wellness i spa zonom, restoranima, konferencijskom dvoranom i sadržajima za djecu. Uz turističku namjenu, predviđeni su sportski treninzi i suradnja sa školama radi učenja plivanja. Važan dio projekta čini korištenje obnovljivih izvora energije. Kompleks se oslanja na geotermalne bušotine, dok su solarni paneli predviđeni na krovu i nadstrešnicama parkirališta. Hrebak je tijekom srpanjskog obilaska gradilišta upravo taj spoj izdvojio kao posebnost Wellovara.

– Volim reći da će se Wellovar grijati bjelovarskim suncem i bilogorskom toplom vodom – istaknuo je.

Europskim sredstvima obnavlja se povijesno središte

Ulaganja europskog novca u Bjelovaru istodobno obuhvaćaju i povijesne zgrade u gradskom središtu. Obnova kulturne cjeline provodi se kroz više izvora financiranja: Fond solidarnosti, Nacionalni plan oporavka i otpornosti te ITU mehanizam. Različiti programi omogućili su konstrukcijske i energetske obnove, ali i pripremu novih sadržaja u građevinama koje su dio gradske baštine.

Na konferenciji o provedenim europskim projektima u svibnju Hrebak je naveo kako će zbroj bespovratnih sredstava iz NPOO-a, ITU mehanizma, obnove nakon potresa i gradnje novog arhiva premašiti 60 milijuna eura. Govoreći o zahtjevnosti obnove, istaknuo je:

– Obnovu spomenika kulture nije bilo jednostavno provesti, a još je manje jednostavno bilo postati šampion EU fondova – rekao je Hrebak.

Među objektima obuhvaćenima obnovom gradonačelnik je ranije naveo zgradu nekadašnje Vodotehne, studentski dom, zgradu Pučkog otvorenog učilišta i Tehnološkog parka, stari zatvor, Sokolanu i malu knjižnicu. U travnju su predstavljene i obnovljene zgrade Narodne knjižnice „Petar Preradović“ i Gradskog muzeja.

Očuvanje baštine uz bolje uvjete za korisnike

Energetska obnova knjižnice vrijedna je 1,2 milijuna eura, a financirana je iz NPOO-a putem Ministarstva kulture i medija. Obuhvatila je radove na pročelju i krovu, sanaciju vlage u podrumu, zamjenu rasvjete i unapređenje sustava grijanja. Budući da zgrada ima status zaštićenog kulturnog dobra, radovi su morali biti usklađeni s konzervatorskim zahtjevima. Za korisnike knjižnice to znači obnovljen prostor, a za ustanovu energetsku učinkovitost i bolje uvjete za rad.

Primjer povezivanja različitih europskih izvora je i zgrada bivšeg zatvora u Ulici Matice hrvatske. Hrebak je tijekom obnove naveo da je za konstrukcijske radove iz Fonda solidarnosti osigurano oko dva milijuna eura, dok je dodatnih približno dva milijuna uloženo kroz NPOO. Za obnovljeni objekt planirana je javna namjena, uključujući urede Termi Bjelovar i prostor za druge službe. Obnova povijesne građevine tako je povezana s mogućnošću njezina ponovnog korištenja.

ITU mehanizam povezuje Bjelovar i okolne općine

Posebno mjesto u daljnjim ulaganjima ima ITU mehanizam, odnosno integrirana teritorijalna ulaganja. Njime se projekti planiraju na razini urbanog područja, koje uz grad obuhvaća i okolne općine. Veće urbano područje Bjelovar čine Bjelovar, Štefanje, Kapela, Rovišće i Veliko Trojstvo, a za njihove je projekte u financijskom razdoblju 2021.–2027. osigurana alokacija od 22 milijuna eura.

Učinak tog programa vidljiv je i izvan gradskih granica. Za revitalizaciju etnografskog muzeja i etno parka u Velikom Trojstvu dodijeljeno je nešto više od milijun eura bespovratnih sredstava, uz ukupne prihvatljive troškove od približno 1,2 milijuna eura. Projekt uključuje uređenje, opremanje te digitalnu i multimedijalnu prezentaciju kulturne baštine.

Kuća Bakić dobiva novu kulturnu namjenu

U Bjelovaru je kroz ITU predviđena i obnova rodne kuće kipara Vojina Bakića. Prema pozivu predstavljenom u svibnju, procijenjena vrijednost projekta iznosila je približno 4,94 milijuna eura, uz gotovo 3,97 milijuna eura raspoloživih bespovratnih sredstava. Planirani su izložbeni prostori, radionice, suvenirnica i multifunkcionalna dvorana, uz konstrukcijsku i energetsku obnovu te uređenje dvorišta.

– Oko 4 milijuna eura će biti bespovratno, a oko milijun eura bi Grad Bjelovar trebao dati kao svoj udio u ovom projektu – izjavio je tada Hrebak.

Wellovar, obnovljena knjižnica, povijesne građevine s javnom namjenom i planirani muzej u Kući Bakić pokazuju različite načine korištenja europskih sredstava. U jednom slučaju riječ je o izgradnji novog kompleksa, u drugom o očuvanju postojećih zgrada i stvaranju uvjeta za njihovo korištenje. Iza milijunskih ugovora tako se nalaze konkretni prostori za sport, obrazovanje, kulturu i javne službe, uz financijski udio i obveze koje lokalna zajednica preuzima u njihovoj realizaciji.

Autor: Vesna Ruklić

Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti