Sve je spremno za 12. Eko sajam u Čazmi: U Čazmu ponovno stižu proizvođači iz cijele Hrvatske

Ususret 12. Eko sajmu, koji će se u subotu i nedjelju. 19. i 20. rujna, održati na Trgu Čazmanskog kaptola u Čazmi, razgovarali smo s Ljiljanom Diktić iz Udruge Eko Čazma. Dolazak je dosad potvrdilo 36 izlagača iz različitih dijelova Hrvatske, a posjetitelje očekuje ponuda certificiranih ekoloških proizvoda te program namijenjen cijeloj obitelji. Uz pripreme za sajam, s Ljiljanom Diktić razgovarali smo i o stanju u ekološkoj proizvodnji, razlikama u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu, problemima s kojima se proizvođači susreću te budućnosti Eko sajma u Čazmi.

Pripreme za ovogodišnji Eko sajam već su u tijeku. U kojoj su fazi i što je sve potrebno organizirati prije nego što sajam otvori vrata posjetiteljima?

– Oko samog sajma mnogo je posla. Potrebno je poslati pozive izlagačima, dogovoriti njihov raspored te organizirati brojne druge pojedinosti. Sajam će se i ove godine održati na gradskom trgu, ispod šatora. Potrebno je kontaktirati naše suorganizatore i pokrovitelje, a ove godine imamo i nekoliko sponzora, zbog čega smo posebno sretni. Oni su nam omogućili da naš sajam uopće ugleda svjetlo dana.

Osim svih tih dijelova pripreme, potrebno je kontaktirati i sve udruge te kulturno-umjetnička društva koja će sudjelovati u programu. Neke stvari još uvijek dogovaramo. U tijeku su i razgovori s Čazmatransom, koji bi nam trebao omogućiti autobus iz Bjelovara kako bi posjetitelji lakše mogli doći na sajam.

Koliko je izlagača dosad potvrdilo dolazak i iz kojih dijelova Hrvatske stižu u Čazmu?

– Kao i tijekom prethodnih 11 godina, imamo izlagače iz gotovo cijele Hrvatske, odnosno iz različitih hrvatskih županija. Dosad je dolazak potvrdilo 36 izlagača. Nadamo se da će svi doći sa svojim proizvodima u subotu i nedjelju te da ćemo ove godine imati širok izbor proizvoda.

Ima li među njima novih izlagača?

– Ima nekoliko novih izlagača. Neki izlagači koji su sudjelovali prethodnih godina ove su godine spriječeni, ali zato nam dolaze novi. Imat ćemo ponudu kakva je bila i dosad, ali još malo proširenu.

Što će posjetitelji moći vidjeti, kušati i kupiti na ovogodišnjem Eko sajmu?

– Na ovogodišnjem Eko sajmu sudjelovat će proizvođači različitih vrsta brašna, ulja, slatke i slane zimnice, voća, povrća i sokova. Imat ćemo ekološko pivo, sireve te ekološka jaja, koja su novost u ovogodišnjoj ponudi. Bit će tu različitih plodova jeseni, vrsta tikvi, proizvoda od lavande, meda, ekološkog sjemena, presadnica, ljekovitog i začinskog bilja te ekoloških jastuka. Sudjelovat će i izlagač koji se bavi ekološkom zaštitom bilja, tako da ćemo posjetiteljima moći ponuditi od svega pomalo.

Kakav će biti popratni program i kome će sve biti namijenjen?

– Popratni sadržaji bit će namijenjeni cijeloj obitelji. Unutar šatora imat ćemo stol za dječji kutak koji će voditi naša Helena. Roditelji koji dođu s djecom moći će ih ondje ostaviti da se poigraju, crtaju i druže dok oni razgledavaju ponudu.

Imat ćemo i kulturne sadržaje u kojima će sudjelovati kulturno-umjetnička društva. Očekujemo dolazak Kulturno-umjetničkog društva iz Svetog Petra Čvrsteca te pjevača iz KUD-a Stari graničar iz Cirkvene. Sudjelovat će i naše udruge, Dječji vrtić Pčelica Čazma te Osnovna škola Čazma, koji će ponuditi svoje sadržaje. Moramo spomenuti i Udrugu osoba s intelektualnim teškoćama Naši anđeli, koja nas prati već više godina. Drago nam je vidjeti da se i oni pripremaju za izložbu, tako da će sadržaj biti raznolik.

Eko sajam već godinama okuplja proizvođače iz različitih dijelova Hrvatske. Što ih motivira da ponovno dođu u Čazmu?

– Eko sajam zapravo nije samo sajam. To je druženje i razmjena iskustava, a nama kao organizatorima najdraže je vidjeti kada naši izlagači dođu i međusobno se ponašaju kao jedna velika obitelj. Osjeća se pozitivna energija jer nemamo mnogo prilika za zajedničko druženje.

Ovo je jedini takav sajam na kojem se okupljaju upravo certificirani ekološki proizvođači iz Hrvatske. Ove ćemo godine na sajmu obilježiti i Nacionalni dan ekološke hrane, koji se obilježava 23. rujna. Budući da se vrijeme održavanja sajma približno podudara s tim datumom, odlučili smo obilježiti i taj dan.

Jedno od obilježja sajma nastojanje je da se smanji uporaba plastike. Kako izlagači i posjetitelji prihvaćaju takav pristup?

– Izlagači i posjetitelji pozdravljaju takav pristup. Kao udruga nastojimo novcem koji dobijemo putem natječaja izlagačima koji ih nemaju osigurati papirnate vrećice s logotipom sajma. Na taj način ujedno promoviramo sajam. Ne koristimo plastične, nego drvene žlice. I izlagači i posjetitelji dobro prihvaćaju takav način rada jer znamo da je očuvanje okoliša jedan od ciljeva ekološke proizvodnje.

Koliku podršku u organizaciji sajma imate od Grada Čazme, turističkih zajednica, Županije, gradskih ustanova i lokalnih udruga?

– Grad Čazma pruža nam najveću financijsku i logističku podršku i na tome smo zahvalni. Pretpostavljamo da bez te podrške ne bi bilo ni sajma. Pokrovitelji su ove godine Ministarstvo poljoprivrede, Bjelovarsko-bilogorska županija i Turistička zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije.

Suorganizatori su Hrvatska poljoprivredna komora, Turistička zajednica Čazma, Udruga branitelja Pakraca i Lipika – Podružnica Čazma te Hrvatski savez ekoloških udruga. Među sponzorima su Erste banka i Hrvatska udruga kompostana, koja nas je ove godine podržala.

Vi ste i sami ekološka proizvođačica. Što trenutačno proizvodite i kakva je bila ova godina?

– Godina je, kao i prethodne, bila prilično teška zbog vremenskih uvjeta u kojima proizvodimo. Trenutačno beremo tikve, bilo je nešto krušaka, a zadovoljni smo i kupinama. Ekološka poljoprivreda proizvodnja je pod vedrim nebom u kojoj nema prskanja. Mnogo je tu rada motikom i ručnog rada, a najviše ovisimo o vremenskim uvjetima.

Godina nije bila ni predobra ni preloša. Ne možemo biti nezadovoljni, ali uvijek bi moglo biti bolje.

Po čemu se ekološka proizvodnja razlikuje od konvencionalne?

– U ekološkoj proizvodnji nema pesticida, herbicida ni trovanja zemlje. Postoje sredstva na biljnoj bazi, a mi na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu većinu sredstava za zaštitu proizvodimo sami, od biljaka koje pronalazimo u prirodi.

Osim tih biljaka, upotrebljavamo ulje i prah nima, koji su nam se pokazali prilično dobrima u borbi protiv smrdljivih martina, s kojima svi imamo problema. Mnogo je ručnog i fizičkog rada, ali odlučili smo se za takvu proizvodnju. Čak su nam i naša djeca rekla da ne prodajemo zemlju. I oni žele nastaviti na taj način jer znaju kolika je razlika između kvalitete i zdrave hrane koju mi proizvodimo te druge hrane.

Koji su najveći problemi s kojima se susrećete – proizvodnja, administracija, certificiranje ili nedostatak radne snage?

– Nažalost, problema je više. Najveći problem predstavlja papirologija. Strahujemo da će zbog takvog načina rada mnogo ljudi izaći iz ekološke poljoprivrede, što bi bila šteta.

Drugi je problem nedostatak radne snage jer smo većinom oslonjeni sami na sebe. Treći su problem ekstremni vremenski uvjeti koji nas prate posljednjih nekoliko godina. Na njih, nažalost, moramo računati i njima se prilagođavati.

Koliko je teško postići cijenu koja može pokriti veća ulaganja, manje prinose i količinu uloženog rada?

– S obzirom na prihode naših građana, takvu je cijenu prilično teško postići. Nastojimo cijenama biti približno na razini konvencionalnih proizvođača ili tek malo iznad njih. Statistički bi cijena ekološkog proizvoda trebala biti najmanje 30 posto viša, ali mi ne idemo toliko visoko.

Nastojimo da ekološki proizvod bude pristupačan svima. Vjerujem da će i naš sajam biti mjesto na kojem će proizvođači malo prilagoditi cijene posjetiteljima kako bi si svatko tko želi nabaviti takav proizvod mogao to i priuštiti.

Jesu li kupci spremni izdvojiti više novca za ekološki proizvod?

– Prema onome što vidimo obilazeći sajmove diljem Hrvatske, kupci su spremni izdvojiti više, čak i ako će kupiti manju količinu, pod uvjetom da dobiju kvalitetniji proizvod. Posebno nas raduje što takve proizvode često kupuju roditelji s malom djecom, koji su ekološki osviješteni i znaju što znači takva hrana.

Kako kupac može biti siguran da je kupio ekološki proizvod?

– Certifikat koji ćemo mi i naši izlagači istaknuti na svojim stolovima dokaz je da je proizvodnja bila pod nadzorom. Nadzorno tijelo dolazi u kontrolu, provjerava svaku parcelu, čime smo tretirali biljke, kako smo sijali sjeme i kakav se proizvod nalazi na našoj njivi.

Nadzorno tijelo i agencija u bilo kojem trenutku mogu doći i uzeti uzorak s našeg polja ili uzorak proizvoda te ga poslati na analizu. Dosad ni mi ni, koliko znamo, bilo tko od naših izlagača nije imao problema s time. Radimo upravo onako kako se predstavljamo i to nam je drago.

Prije nekoliko godina razgovarali smo o tome da na tržnicama brojni proizvođači svoje proizvode nazivaju ekološkima ili bioproizvodima iako to nisu. Je li se stanje u međuvremenu uredilo ili je to još problem?

– Nažalost, obilazeći tržnice još uvijek vidimo da ljudi svoje proizvode oglašavaju kao bio ili eko, iako za to nemaju odgovarajuće dokaze. Jasno nam je da oni ono što proizvedu na selu, što nije prskano i što smatraju zdravim, žele predstaviti na takav način i postići nešto višu cijenu. Međutim, to nije pravedno prema nama koji prolazimo sve kontrole i postupak certificiranja.

Ne znam hoće li se nešto dodatno poduzeti, ali mislim da bi kontrole trebalo pojačati. Iza oznaka „eko“ i „bio“ u svakom slučaju mora stajati tijelo koje će potvrditi da proizvod doista ispunjava propisane uvjete.

Koliko je za budućnost ekološke proizvodnje važno očuvanje starog sjemena?

– Očuvanje starog sjemena vrlo je važno, ali pomalo postaje i problem jer nam zakonska regulativa na neki način postupno oduzima to sjeme. Pokušavamo sačuvati svoje sjeme koliko god možemo, a postoji još nekoliko čuvara starih sorti sjemena. U Međimurskoj županiji ti su čuvari posebno aktivni i svake veljače organiziraju razmjenu sjemena, iako se i to na neki način pokušava zatrti.

Nadam se da će svaka obitelj koja ima staro sjeme nastojati sačuvati ga. Mislim da je to iznimno važno. I mi jednom godišnje u našoj knjižnici organiziramo razmjenu sjemena i program Naš zeleni vrt. Zamolila bih sve slušatelje koji imaju staro sjeme svojih baka, majki ili drugih članova obitelji da ne dopuste da ono nestane, nego da ga pokušaju očuvati. Mislim da će to biti vrlo važno za budućnost.

Ima li među mladima interesa za ekološku proizvodnju i mladih ekoloških proizvođača?

– Ima mladih ekoloških proizvođača i to nam je posebno drago. Moram, međutim, naglasiti da oni moraju imati mnogo ljubavi prema takvoj proizvodnji. Pri ulasku u ekološku proizvodnju poticaji ne smiju biti osnovni motiv, a oni to, nažalost, zbog svojeg iznosa više i nisu.

Ako ima dovoljno ljubavi i upornosti, mlada osoba može uspjeti. Mladi su danas mnogo obrazovaniji i dostupno im je više informacija nego što ih je bilo nama kada smo ulazili u ekološku poljoprivredu. Na internetu mogu pronaći mnogo toga, a i ovakvi sajmovi služe razmjeni iskustava. Svaki posjetitelj može izlagača pitati kako je nešto proizveo, čime tretira biljke, kada sadi i kako se prilagođava vremenskim uvjetima. Sajam je mjesto na kojem se može pronaći mnogo informacija.

Gdje vidite budućnost Eko sajma u Čazmi za pet ili deset godina?

– To mi je teško pitanje, možda i najteže u ovom razgovoru. Ekološka udruga iz godine u godinu, nažalost, ima sve manje članova. Sada nas je između pet i sedam, ovisno o tome tko može biti na raspolaganju. Ovako malobrojni teško ćemo još dugo moći održavati sajam na ovaj način.

Cijene su sve više i potrebno nam je sve više novca. Naši izlagači, koji dolaze iz cijele Hrvatske, ne plaćaju stol, hranu ni smještaj i nastojimo im to omogućiti. To je jedan od razloga zbog kojih dolaze iz cijele Hrvatske, a sponzore je prilično teško pronaći. Iako smo ove godine uspjeli pronaći dva sponzora, budućnost sajma vidim u nastavku financiranja Grada, uključivanju turističkih zajednica Čazme i Bjelovarsko-bilogorske županije, a možda čak i Turističke zajednice Zagrebačke županije. Bez toga ćemo sajam teško moći nastaviti održavati na ovaj način.

Ima li izlagača koji su sudjelovali na prvom sajmu i ostali vjerni sajmu svih 12 godina?

– Zasad imamo dva prijavljena izlagača koja su bila s nama svih 12 godina. Prije dvije godine tvrtka koja dolazi na naš sajam poklonila nam je dva dara za te izlagače, kojima smo ih iznenadili. Nisu znali za to, a darovi su im stigli na kućne adrese i bilo im je vrlo drago.

Imamo i priče o izlagačima koji su se toliko dobro upoznali da su jedni drugima darovali određene strojeve, a drugi su im se odužili svojim proizvodima. To je razmjena iskustava i proizvoda i jako nam je drago kada izlagači dođu u Čazmu, a odu zadovoljni druženjem i prodajom. Možemo reći da dosad nijedan izlagač nije otišao iz Čazme nezadovoljan. Posjetitelji koji dolazi na ovakav sajam uglavnom je i kupac jer je riječ o specifičnom sajmu na koji dolaze ljudi koji znaju cijeniti ekološki proizvod. Pozivamo sve koji su u mogućnosti da nam se pridruže. Bez obzira na to hoće li nešto kupiti, bit će vrijedno vidjeti sve što će biti ponuđeno.