HSU predstavio što se mijenja za umirovljenike: Veće mirovine, godišnji dodatak i ukidanje poreza

Hrvatska stranka umirovljenika predstavila je mjere za koje navodi da su u proteklom razdoblju poboljšale materijalni položaj umirovljenika, među kojima su povoljnija formula usklađivanja mirovina, trajni godišnji dodatak, ukidanje penalizacije prijevremenih mirovina nakon navršene 70. godine života te povećanje invalidskih i najnižih mirovina. O dosadašnjim rezultatima i planovima stranke govorio je predsjednik Županijskog odbora HSU-a Bjelovarsko-bilogorske županije Nedeljko Kuštović.

Na konferenciji za medije sudjelovali su i tajnik Županijskog odbora HSU-a BBŽ-a Branimir Prelec, županijski vijećnik i predsjednik Odbora za umirovljenike Zlatko Barila, županijska vijećnica i predsjednica bjelovarske podružnice Sindikata umirovljenika Ana Široki te Milica Lusovec.

Kuštović je kazao da je cilj predstaviti građanima, a posebno umirovljenicima, ono što je HSU ostvario sudjelovanjem u parlamentarnoj većini, kao i najaviti mjere čija se provedba očekuje do kraja ove ili početkom iduće godine.

– Dio mjera o kojima smo govorili prije šest mjeseci u međuvremenu je realiziran. Želimo upoznati umirovljenike s dosadašnjim postignućima, ali i s planovima za daljnje poboljšanje njihova standarda i kvalitete života. Nismo potpuno zadovoljni, no određene konkretne zahtjeve uspjeli smo ostvariti i nastavit ćemo raditi na tome – rekao je Kuštović.

Kao jednu od promjena izdvojio je novu formulu usklađivanja mirovina u omjeru 85 prema 15, koja je zamijenila dotadašnji omjer 70 prema 30. Pri usklađivanju se tako u većoj mjeri uzima povoljniji indeks rasta plaća ili potrošačkih cijena.

Među provedenim mjerama nalazi se i trajni godišnji dodatak na mirovinu. Prvi je dodatak krajem 2025. godine isplaćen za više od 1,2 milijuna umirovljenika, a njegova vrijednost iznosila je šest eura za svaku godinu mirovinskog staža. Za isplatu je bilo osigurano 217 milijuna eura, dok će se vrijednost dodatka za ovu godinu tek utvrditi.

Od početka 2026. godine ukinuta je penalizacija prijevremenih mirovina nakon što korisnik navrši 70 godina života. Kuštović je naveo da će iznos povećanja ovisiti o tome koliko je pojedinom korisniku mirovina ranije bila umanjena zbog prijevremenog odlaska u mirovinu.

– Bilo je primjedbi da se penalizacija ukida prekasno, no prihvaćeno je rješenje prema kojem prestaje nakon navršene 70. godine. Korisnici koji su ispunili taj uvjet sada dobivaju mirovinu bez ranijeg umanjenja. Povećanje nije jednako za sve, nego ovisi o visini prethodne penalizacije – objasnio je.

Invalidske mirovine od 1. siječnja ove godine povećane su za deset posto, dok su najniže mirovine od srpnja 2025. dodatno povećane za tri posto. Tom je promjenom obuhvaćeno oko 330 tisuća korisnika. Od srpnja prošle godine majkama se za svako rođeno ili posvojeno dijete priznaje 12 mjeseci dodatnog mirovinskog staža, umjesto dotadašnjih šest mjeseci.

Kuštović se osvrnuo i na položaj korisnika obiteljskih mirovina kojima je omogućeno povoljnije kombiniranje vlastite i dijela obiteljske mirovine. Umirovljenicima je, također, omogućeno zadržavanje pune mirovine uz rad na pola radnog vremena, odnosno polovice mirovine ako rade puno radno vrijeme.

– Tu mogućnost mnogi umirovljenici koriste jer se od dijela mirovina teško može pristojno živjeti pa su prisiljeni ponovno raditi. Ne mislim da je to najbolje rješenje, ali trenutačno je mnogima potrebno. Istodobno, zbog nedostatka radnika, njihov rad dobro dolazi i tržištu rada – kazao je Kuštović.

Govoreći o skrbi za starije, istaknuo je izgradnju novih centara i domova. Prema predstavljenim podacima, u dvije godine pokrenuta je izgradnja 18 centara i domova s približno 1.800 mjesta za trajni smještaj te kapacitetima za oko 4.500 korisnika različitih oblika izvaninstitucionalne pomoći. Spomenuo je i nedavno otvoreni dom u Grubišnom Polju, ali upozorio da su cijene smještaja za dio umirovljenika i dalje previsoke.

– Mnogi stariji ljudi nemaju odgovarajuću skrb, zbog čega je izgradnja domova potrebna. Problem je što si dio umirovljenika smještaj ne može priuštiti. Očekujemo da će se kroz sustav socijalne skrbi ili druge izvore pronaći način kako pomoći tim korisnicima – rekao je.

Na konferenciji su predstavljeni i podaci prema kojima je tijekom pandemije, energetske krize i razdoblja visoke inflacije isplaćeno 11 jednokratnih dodataka ukupne vrijednosti gotovo 800 milijuna eura.

Prema podacima koje je iznio Kuštović, prosječna sveukupna mirovina bez međunarodnih ugovora porasla je s 357,87 eura u 2016. godini na 763,94 eura u kolovozu 2026. godine. Prosječna najniža mirovina u istom je razdoblju povećana s 208,52 na 502,19 eura. Od srpnja 2025. do kolovoza ove godine prosječna sveukupna mirovina porasla je za 18,4 posto, a prosječna najniža mirovina za 22,3 posto.

Jedna od najavljenih promjena je ukidanje poreza na mirovine od 1. siječnja 2027. godine. Kuštović je napomenuo da tu promjenu neće jednako osjetiti svi umirovljenici jer korisnici nižih mirovina porez uglavnom nisu ni plaćali. Najveću razliku trebali bi osjetiti korisnici viših mirovina kojima se porez trenutačno obračunava.

U pripremi je i prvi Zakon o starijim osobama, kojim bi se trebali urediti položaj, prava i zaštita starijih građana. Među ostalim mjerama Kuštović je izdvojio ugradnju dizala u višestambene zgrade, besplatan željeznički prijevoz te pogodnosti u brodskom i autobusnom prijevozu. Podsjetio je da umirovljenici na području Bjelovarsko-bilogorske županije, na temelju dogovora Županije i Čazmatransa, ostvaruju popust od 60 posto.

– Na ovim mjerama nećemo stati. Nastavit ćemo surađivati s umirovljeničkim udrugama, posebno sa Sindikatom umirovljenika i Maticom umirovljenika, te kroz političko djelovanje pokušati ostvariti dodatna poboljšanja. Pozivamo umirovljenike da nam daju svoje prijedloge i upozore nas na probleme koje je potrebno rješavati – zaključio je Kuštović.