Više od tisuću posjetitelja uživalo na 21. Ploščićkom mašinanju: Stara Ploščica još jednom oživjela nekadašnje običaje i pokazala kako se nekad dolazilo do kruha

Stara Ploščica u nedjelju, 2. kolovoza, ponovno je postala mjesto na kojem se prošlost mogla vidjeti, čuti i doživjeti. Održano je 21. Ploščićko mašinanje, tradicionalna manifestacija koja već više od dva desetljeća njeguje uspomenu na nekadašnji način života na selu, okupljajući zaljubljenike u tradiciju, stare poljoprivredne strojeve, konje, zaprege i običaje koji su obilježili život brojnih generacija.

Brojni posjetitelji tijekom cijelog dana pratili su bogat program, a središnji događaj ponovno je bio prikaz vršidbe pšenice na starom drešu pokretanom traktorskim motorom. Upravo taj prikaz iz godine u godinu predstavlja najveću atrakciju manifestacije jer na autentičan način prikazuje jedan od najzahtjevnijih poslova koji se nekada obavljao nakon žetve.

Manifestacija je započela svečanom povorkom kroz mjesto u kojoj su sudjelovali konjanici, konjske zaprege, oldtimer traktori, traktori s prikolicama te brojni sudionici odjeveni u narodne nošnje. Nakon dolaska na prostor održavanja uslijedio je prikaz mašinanja na drešu, pri čemu su članovi Udruge Ploščićko mašinanje vjerno prikazali kako je nekada izgledao završetak žetve.

Dok danas kombajni u jednom prolazu obavljaju posao koji je nekada trajao danima, prije nekoliko desetljeća vršidba je bila jedan od najvažnijih događaja u godini. Dolazak dreša značio je da će obitelj napokon dobiti zrno od kojeg će se tijekom cijele godine mljeti brašno i peći kruh. Upravo zato mašinanje nije bilo samo poljoprivredni posao, već događaj u kojem je sudjelovalo cijelo selo.

Predsjednica Udruge Ploščićko mašinanje Višnja Dreta istaknula je kako je cilj manifestacije očuvati dio baštine koji bi bez ovakvih okupljanja vrlo lako pao u zaborav.

Prisjećajući se nekadašnjeg načina rada, objasnila je da bez dreša nije bilo ni kruha. Ljudi su nakon žetve čekali tjednima da vršilica dođe u njihovo dvorište, a cijelo selo pomagalo je jedni drugima kako bi posao bio što prije završen.

Dodaje kako upravo zbog toga udruga već 21 godinu organizira ovu manifestaciju.

– Već 21 godinu zaredom naša Udruga Ploščićko mašinanje i naš član Mladen Kobra, koji je začetnik cijele ideje i vlasnik ovog dreša, trudimo se očuvati naš običaj. Želimo starijim generacijama vratiti uspomene, a mladima pokazati kako se nekada radilo. Ako zaboravimo običaje, polako nestaje i selo – rekla je Dreta.

Prikaz mašinanja još je jednom pokazao koliko je taj posao nekada zahtijevao ljudskog rada. Prije nego što bi pšenica stigla do vršilice, morala se ručno pokositi, povezati u snopove, prevesti kući i pričekati dolazak dreša. Tek tada započinjao je posao koji je, ovisno o količini žita, trajao od pola dana pa sve do dva dana.

– Za jedno mašinanje trebalo je najmanje dvadeset do dvadeset pet ljudi. Nije to bilo samo ubacivanje snopova u dreš. Netko je odnosio pljevu, netko slagao slamu, netko radio na stogu. Svaki je čovjek imao svoju zadaću – pojasnila je Dreta.

Posebnu pažnju posjetitelja privukao je i sam dreš koji je tijekom demonstracije radio bez ikakvih poteškoća, baš kao što je radio i prije gotovo jednog stoljeća.

Njegov vlasnik Mladen Kobra prisjetio se kako je cijela priča započela upravo u njegovom dvorištu.

– Dreš smo kupili prije dvadesetak godina i na njemu mašinamo sve do danas. Ovo je već 21. mašinanje. Sve je krenulo iz mog dvorišta, ali smo s vremenom shvatili da to više ne možemo sami pa smo osnovali udrugu kako bi se uključilo više ljudi i kako bi mladi mogli vidjeti kako je to nekada izgledalo – rekao je Kobra.

Posebno je zanimljivo da je riječ o mađarskom drešu proizvedenom 1936. godine koji je, zahvaljujući redovitom održavanju, i danas potpuno ispravan.

– Sve je ispravno, redovito se podmazuje i može raditi cijeli dan i cijelu noć. Za njegov rad potrebno je oko dvadeset ljudi, baš kao nekada kada se od ranog jutra išlo od kuće do kuće pomagati susjedima – ispričao je Kobra.

Dreš je tijekom prikaza pokretao restaurirani traktor Zadrugar iz 1959. godine, prvi jugoslavenski traktor, koji je također izazvao veliko zanimanje posjetitelja.

Osim prikaza vršidbe, posjetitelji su tijekom dana mogli razgledati stare traktore, konjske zaprege i drugu tradicijsku opremu, sudjelovati u brojnim igrama te uživati u domaćoj gastronomiji. Organiziran je besplatan ručak, održane su dječje igre, traktorska alka, prevlačenje oldtimer traktora te bogata tombola, dok je glazbeni program potrajao do večernjih sati.

I ovogodišnje izdanje manifestacije potvrdilo je da Ploščićko mašinanje odavno nije samo lokalna priredba. U Staru Ploščicu ponovno su stigli sudionici i posjetitelji iz brojnih krajeva Hrvatske, a manifestacija je još jednom pokazala kako tradicija, kada se njeguje s puno entuzijazma i zajedništva, može uspješno povezati različite generacije.

U vremenu moderne poljoprivrede i suvremene mehanizacije upravo ovakvi događaji podsjećaju koliko je rada, zajedništva i međusobne pomoći nekada bilo potrebno da bi na stol stigao kruh. Zato Ploščićko mašinanje nije samo prikaz stare poljoprivredne tehnike, već i podsjetnik na vrijednosti koje su desetljećima oblikovale život hrvatskog sela te ih već 21 godinu uspješno prenosi novim naraštajima.

Objava teksta sufinancirana je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroničkih medija