PORAZNE BROJKE U 2025. GODINI: U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji umrle 1.532 osobe, rođeno samo 832 djece

Državni zavod za statistiku objavio je najnovije podatke o prirodnom kretanju stanovništva u Republici Hrvatskoj za 2025. godinu, kao i usporedne podatke o broju rođenih i umrlih od 2016. do 2025. godine. Uz podatke za cijelu Hrvatsku, objavljeni su i podaci po županijama za razdoblje od 2021. do 2025. godine, koji obuhvaćaju broj živorođenih i umrlih, prirodni prirast te sklopljene i razvedene brakove. Istodobno su prvi put objavljeni i podaci o prirodnom kretanju stanovništva u 2025. godini na razini svih gradova i općina.

Prema podacima za Bjelovarsko-bilogorsku županiju, tijekom 2025. godine rođeno je 835 djece, od čega 832 živorođene i troje mrtvorođene. Istodobno su umrle 1.532 osobe. Prirodni pad stanovništva iznosio je 700 osoba. U županiji je tijekom godine sklopljen 461 brak, a razvedena su 173. Vitalni indeks, odnosno broj živorođenih na 100 umrlih osoba, iznosio je 54,3, što znači da je na svakih 100 umrlih rođeno nešto više od 54 djece.

Među gradovima najveći prirodni pad zabilježen je u Bjelovaru, gdje je rođeno 291 dijete, a umrlo je 530 osoba, pa prirodni pad iznosi 239 stanovnika. U Daruvaru je rođeno 77 djece, a umrle su 153 osobe, što je rezultiralo prirodnim padom od 76 stanovnika. U Garešnici je rođeno 60 djece, a umrlo 127 osoba, uz prirodni pad od 67. U Grubišnom Polju rođeno je 40 djece, umrle su 82 osobe, pa prirodni pad iznosi 42 stanovnika, dok je u Čazmi rođeno 63 djece, a umrle su 94 osobe, što je prirodni pad od 31 stanovnika.

Od općina, pozitivan prirodni prirast ostvarile su samo dvije. U Rovišću je rođeno 60 djece, umrlo je 46 osoba, pa prirodni prirast iznosi 14 stanovnika, dok je u Đulovcu rođeno 43 djece, umrlo je 33 stanovnika te je prirodni prirast iznosio 10.

U svim ostalim općinama zabilježen je prirodni pad stanovništva. U Bereku su rođena četiri djeteta, a umrlo je 16 osoba (−12), u Dežanovcu je rođeno 16 djece, a umrlo 29 osoba (−13), u Hercegovcu je rođeno 12 djece, a umrlo 36 osoba (−24), u Ivanskoj 20 rođenih i 47 umrlih (−27), u Kapeli 14 rođenih i 37 umrlih (−23), u Končanici 14 rođenih i 38 umrlih (−24), u Novoj Rači 22 rođene djece i 38 umrlih osoba (−16), u Severinu tri rođene i 15 umrlih osoba (−12), u Siraču 18 rođenih i 30 umrlih (−12), u Šandrovcu sedam rođenih i 24 umrle osobe (−17), u Štefanju 17 rođenih i 22 umrle osobe (−5), u Velikoj Pisanici sedam rođenih i 26 umrlih (−19), u Velikoj Trnovitici četiri rođena i 14 umrlih (−10), u Velikom Grđevcu 22 rođena i 44 umrle osobe (−22), u Velikom Trojstvu 11 rođenih i 40 umrlih (−29), dok je u Zrinskom Topolovcu rođeno sedmero djece, a umrlo je 11 osoba, što predstavlja prirodni pad od četiri stanovnika.

Što se tiče sklapanja i razvoda brakova, među gradovima je najviše brakova sklopljeno u Bjelovaru, njih 168, dok je razvedeno 75 brakova. U Daruvaru su sklopljena 34, a razvedeno 18 brakova, u Garešnici 29 sklopljenih i 14 razvedenih, u Čazmi 26 sklopljenih i 12 razvedenih te u Grubišnom Polju 26 sklopljenih i devet razvedenih brakova.

Među općinama najviše je brakova sklopljeno u Đulovcu, njih 27, uz jedan razvod, te u Rovišću, gdje je sklopljeno 26 brakova, a razvedena su četiri. Slijede Hercegovac s 15 sklopljenih i dva razvedena braka, Sirač s 14 sklopljenih i dva razvedena, Veliki Grđevac s 12 sklopljenih i četiri razvedena, Veliko Trojstvo s 11 sklopljenih i četiri razvedena te Kapela s 10 sklopljenih i četiri razvedena braka.

U Štefanju je sklopljeno devet, a razvedena su dva braka, u Končanici devet sklopljenih i tri razvedena, u Ivanskoj sedam sklopljenih i četiri razvedena, u Novoj Rači sedam sklopljenih i tri razvedena, u Šandrovcu sedam sklopljenih i dva razvedena, u Velikoj Trnovitici sedam sklopljenih i dva razvedena, u Bereku pet sklopljenih i jedan razvedeni, u Dežanovcu pet sklopljenih i dva razvedena, u Severinu četiri sklopljena i dva razvedena, u Velikoj Pisanici dva sklopljena i tri razvedena, dok je u Zrinskom Topolovcu tijekom godine sklopljen jedan brak, a nije zabilježen nijedan razvod.

Objavljeni podaci potvrđuju da se Bjelovarsko-bilogorska županija i dalje suočava s nepovoljnim demografskim trendovima. Tijekom 2025. godine broj umrlih ponovno je znatno nadmašio broj rođenih, a prirodni prirast bio je pozitivan u samo dvije općine – Rovišću i Đulovcu. Sve ostale jedinice lokalne samouprave zabilježile su prirodni pad stanovništva, pri čemu je najveći zabilježen u Bjelovaru među gradovima te u Velikom Trojstvu među općinama. Podaci pokazuju da negativni demografski trendovi i dalje obilježavaju većinu područja Bjelovarsko-bilogorske županije.