Sedam glasova “za”, četiri suzdržana i jedan protiv: Prošla odluka važna za kredit Grada Čazme

Na 13. sjednici Gradskog vijeća Grada Čazme, uz usvajanje zapisnika s prethodne sjednice i Aktualni sat, vijećnici su raspravljali o samo jednoj točki dnevnog reda – prijedlogu II. izmjene Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Čazme za 2026. godinu. Izmjena je bila nužna kako bi Grad mogao nastaviti postupak dobivanja suglasnosti Ministarstva financija za dugoročno kreditno zaduženje u iznosu od 1,7 milijuna eura, koje je planirano radi sufinanciranja kapitalnih projekata financiranih najvećim dijelom bespovratnim sredstvima Europske unije.

Podsjetimo, Gradsko vijeće još je na svojoj 10. sjednici, održanoj 2. travnja 2026. godine, većinom glasova odobrilo dugoročno zaduženje te ovlastilo gradonačelnicu Valentinu Čanađiju za sklapanje ugovora o kreditu s Erste&Steiermärkische bankom, dugogodišnjim poslovnim partnerom Grada. Kredit je planiran na rok od 15 godina, a sredstva su namijenjena pokrivanju dijela troškova projekata koje Grad mora financirati iz vlastitog proračuna. Rok korištenja kredita predviđen je do 31. ožujka 2028. godine, dok bi otplata započela nakon isteka tog razdoblja.

Iako se ista tema našla pred vijećnicima i na 12. sjednici Gradskog vijeća, tada prijedlog nije dobio potrebnu potporu. Kako je tada pojasnila pročelnica Upravnog odjela za proračun, financije, gospodarstvo i EU fondove Dragana Štaba Posavac, Ministarstvo financija u međuvremenu je zatražilo dopunu dokumentacije, zbog čega je bilo potrebno izmijeniti Odluku o izvršavanju proračuna te dostaviti otplatni plan i potvrdu banke o valjanosti ponude. Naglasila je da nije riječ o novom odlučivanju o kreditu, već isključivo o ispunjavanju formalnih uvjeta potrebnih za nastavak postupka dobivanja suglasnosti Ministarstva financija.

Obrazlažući prijedlog odluke, gradonačelnica Valentina Čanađija istaknula je kako se ne radi o novom zaduženju, već o ispunjavanju formalnog uvjeta koji je zatražilo Ministarstvo financija.

– Odluka je ista kao i prošli put. Ministarstvo financija potvrdilo je da je njezin sadržaj ispravan i da je upravo to bila jedina sporna točka. Budući da ova odluka nije bila donesena istodobno kada i odluka o zaduženju, sada ju moramo usvojiti kako bi Ministarstvo moglo odlučiti o našem zahtjevu. Bez donošenja ove odluke stajemo s projektom gradnje škole. Nemamo više vremena jer je, prema informacijama kojima raspolažemo, posljednja sjednica Vlade prije ljetne stanke 4. kolovoza i do tada još postoji mogućnost da Vlada donese odluku o davanju suglasnosti – rekla je gradonačelnica.

Osvrnula se i na kritike vezane uz kamatnu stopu kredita, podsjetivši na ranije zaduženje koje je Gradsko vijeće podržalo.

– Građane zabrinjava kamatna stopa, ali podsjetit ću da je još 18. rujna 2024. godine Gradsko vijeće izglasalo kredit od milijun i pol eura za izgradnju dječjeg vrtića i kulturnog centra s kamatom od 3,48 posto, što je više od kamate koju danas imamo. Tada je ukupni iznos kamata bio veći nego što će biti sada. Dakle, dvije godine kasnije uspjeli smo osigurati povoljnije uvjete. Ako ova odluka ne bude donesena, gradnja škole se zaustavlja – poručila je Čanađija.

S druge strane, vijećnica HDZ-a Ivana Žugaj istaknula je kako oporba i dalje nema dovoljno informacija da bi mogla podržati prijedlog. Podsjetila je da je nekoliko dana prije sjednice dostavila niz pisanih pitanja te zatražila sazivanje Odbora za proračun i financije.

– Tražili smo pojašnjenje je li Grad, osim Erste banke, zatražio indikativne ponude drugih poslovnih banaka koje također provode HBOR-ov program. Ako nije, na temelju čega je zaključeno da je upravo ponuda Erste banke najpovoljnija za Grad Čazmu? Riječ je o kreditu koji će otplaćivati buduće generacije jer je riječ o počeku od tri godine i otplati kroz petnaest godina. Uz to, ne znamo koliki će biti dodatni troškovi na projektima. Primjerice, na sportskoj građevini u Omladinskoj ulici samo je za vantroškovničke radove bilo potrebno gotovo 100 tisuća eura. Kod kredita u iznosu od 1,7 milijuna eura upitno je hoćemo li imati dovoljno sredstava za sve dodatne troškove, a nakon toga više se nećemo moći dugoročno zaduživati. Osim toga, ove smo godine već podigli 1,2 milijuna eura kratkoročnog zaduženja kako bismo premostili financijski jaz. Kada se tome pribroji dugoročni kredit od 1,7 milijuna eura i oko 500 tisuća eura kamata, govorimo o gotovo 2,9 milijuna eura obveza za Grad Čazmu. Smatramo da je riječ o iznimno velikom, odnosno povijesnom zaduženju Grada Čazme – rekla je Žugaj.

Dodala je kako su vijećnici tražili i cjelovit pregled financijskog stanja Grada.

– Zatražili smo podatke o trenutačnoj zaduženosti Grada, izdanim jamstvima prema gradskim ustanovama, dospjelim obvezama, prihodima od poreza te pregled izvršenja proračuna u prvih šest mjeseci godine ili barem privremeno izvješće. Smatramo da su to informacije koje vijećnici trebaju imati prije donošenja ovako važne odluke – istaknula je.

Odgovarajući na primjedbe, gradonačelnica Čanađija kazala je kako su odgovori vijećnicima već dani usmeno te naglasila da se kratkoročno i dugoročno zaduženje ne mogu promatrati zajedno.

– Kratkoročno i dugoročno zaduženje ne mogu se zbrajati jer imaju potpuno različitu svrhu. Kratkoročno zaduženje traje do godinu dana i služi isključivo održavanju likvidnosti te podmirivanju obveza po dospijeću. Upravo zato takvo zaduživanje nije ograničeno, već predstavlja uobičajen način upravljanja novčanim tokom i proračunskim sredstvima. Da nam je svojevremeno bilo odobreno planirano dugoročno zaduženje za izgradnju dječjeg vrtića i kulturnog centra, danas ne bismo morali posezati za kratkoročnim kreditima kako bismo premostili financijski jaz. Kratkoročni krediti omogućuju da se uredno podmiruju obveze dok ne pristignu planirani prihodi, odnosno sredstva iz drugih izvora financiranja, i upravo su zato važan instrument dobrog upravljanja proračunom –  pojasnila je.

Naglasila je kako Grad, zbog načina financiranja europskih projekata, najprije mora podmiriti troškove, a tek potom tražiti povrat sredstava.

– Prema potpisanim ugovorima Grad je obvezan financirati projekte vlastitim sredstvima, a povrat novca ostvaruje tek nakon podnošenja zahtjeva za nadoknadu sredstava. Budući da je teško predvidjeti kada će sredstva biti isplaćena, kratkoročno zaduženje služi isključivo međufinanciranju europskih projekata. Zato za taj kredit ne postoji klasičan otplatni plan jer se sredstva, čim pristignu iz europskih i nacionalnih fondova, odmah koriste za zatvaranje kratkoročnog kredita – rekla je gradonačelnica.

Govoreći o zahtjevu za polugodišnjim izvršenjem proračuna, podsjetila je da zakonski rok za izradu tog izvješća još nije istekao.

– Rok za izradu i predaju polugodišnjeg izvješća o izvršenju proračuna gradonačelniku je 15. rujna. Zbog toga takvo izvješće u ovom trenutku nije moglo biti prezentirano Gradskom vijeću niti nas na to obvezuje zakon – zaključila je Čanađija.

Vijećnica DOMiNO-a Ines Vrbanić poručila je kako nije protiv realizacije gradskih projekata niti kreditnog zaduženja, ali smatra da je prije donošenja konačne odluke trebalo provjeriti postoje li povoljniji uvjeti financiranja. Upozorila je da bi, uz planirane troškove, na velikim investicijama gotovo sigurno mogli nastati i dodatni, vantroškovnički radovi, kao što se dogodilo na rekonstrukciji sportske građevine, gdje su oni iznosili više od 100 tisuća eura. Istaknula je i kako bi novo dugoročno zaduženje moglo ograničiti mogućnost financiranja budućih projekata, među kojima je i izgradnja školske sportske dvorane.

– Nije uopće stvar u tome da netko ne želi odobriti ovaj kredit ili da netko želi da Grad bankrotira. Pitanje je hoćemo li se ovim kreditom doista dugoročno spasiti ili samo premostiti nekoliko mjeseci. Smatram da smo trebali odgoditi sjednicu za dva ili tri tjedna i provjeriti možemo li dobiti povoljniju ponudu jer nam kredit ionako neće biti odobren preko noći – poručila je Vrbanić.

Dodala je kako je kontaktirala HBOR te da je, prema informacijama koje je dobila, Grad nije podnio zahtjev za kredit s nižom kamatnom stopom. Smatra da je upravo zbog toga trebalo iskoristiti dodatno vrijeme kako bi se provjerilo postoje li povoljniji uvjeti financiranja prije konačnog odlučivanja o kreditnom zaduženju.

Gradonačelnica Valentina Čanađija odbacila je prijedloge o odgađanju odluke, istaknuvši kako se kredit realizira putem Erste banke uz korištenje programa Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).

– Iznos od 1,7 milijuna eura najveći je iznos koji je Grad mogao dobiti prema Ministarstvu financija. Kredit se podiže preko Erste banke uz korištenje povoljnih programa HBOR-a i ne vidim više smisla raspravljati o kreditu koji je Gradsko vijeće već izglasalo. Danas odlučujemo isključivo o ovoj odluci koja je potrebna za nastavak postupka – poručila je Čanađija.

U završnici rasprave vijećnici oporbe ponovili su kako nisu protiv realizacije gradskih projekata, ali smatraju da prije novog zaduženja Grad treba pružiti potpunu financijsku sliku i odgovoriti na sva postavljena pitanja.

Vijećnica HDZ-a Ivana Žugaj istaknula je da njezin klub nije dobio tražene informacije o financijskom stanju Grada niti potvrdu da su, osim ponude Erste banke, razmatrane i druge mogućnosti financiranja.

– Ne možemo podržati ovu odluku zato što nismo dobili tražene informacije. Nismo dobili odgovor je li Grad tražio i druge ponude kako bi se utvrdilo postoji li povoljnije financiranje, niti smo dobili cjelovit pregled prihoda i rashoda Grada. Smatramo da odgovornost za ovo veliko kreditno zaduženje i kamate koje će Grad plaćati u budućnosti snosi gradska vlast. Zbog toga će vijećnici HDZ-a ostati suzdržani, ali i dalje smo spremni sudjelovati u pronalaženju zajedničkog rješenja – poručila je Žugaj.

U raspravu se uključio i vijećnik SDP-a Dražen Pavlović, koji je upozorio da će se posljedice ovog zaduženja osjećati još godinama te da je, prema njegovu mišljenju, potrebno više pozornosti posvetiti rashodima gradskog proračuna.

– Troškovi plaća u vrtiću porasli su za oko 500 tisuća eura godišnje. To su ukupno dva milijuna eura u četiri godine, odnosno iznos kojim bi se mogli pokriti krediti koji se sada traže, i to još u mandatu ove gradske vlasti, a ne da zadužujemo buduće generacije. Pročelnica za financije u odlasku upozoravala je da rashodi stalno rastu, dok prihodi padaju zbog odlaska poduzetnika iz Grada Čazme – rekao je Pavlović.

Dodao je kako smatra da gradska uprava nije dala dovoljno odgovora o dosadašnjem korištenju kreditnih sredstava ni o planiranoj potrošnji novog kredita.

– Predlažem da se krediti podignu i otplate za vrijeme ovog mandata. Kako niste odgovorili na niz pitanja o tome kako su utrošena sredstva iz prethodnih kredita i kako planirate potrošiti ovaj, ne mogu podržati ovakav prijedlog.Bilo bi stvarno korektno da se svi vijećnici izjasne zašto su za ili protiv. Posebno prozivam one koji do sada nijednom nisu izašli za ovu govornicu, a zastupaju građane Grada Čazme, možda su čak prije pripadali i nekim drugim političkim opcijama. Zamolio bih te vijećnike da nam kažu zašto su za ovu odluku  – zaključio je Pavlović.

Vijećnica DOMiNO-a Ines Vrbanić poručila je kako neće podržati predloženo kreditno zaduženje jer smatra da nije dobila odgovor na ključno pitanje – hoće li se Grad, nakon ovog kredita, moći dodatno zaduživati za dovršetak započetih projekata. Ujedno je upozorila da se Grad Čazma, za razliku od svih ostalih gradova i općina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, nije prijavio na natječaj Ministarstva demografije te ocijenila da bi zbog toga netko trebao preuzeti odgovornost.

– Neću glasati za ovaj kredit jer nisam dobila odgovor hoćemo li se nakon ovoga moći ponovno kreditno zadužiti, a morat ćemo jer se projekti ne mogu završiti. Ne želim idućih 15 godina, uz dvije godine počeka, objašnjavati građanima zašto više ništa ne možemo napraviti. Bojim se da ćemo ovaj kredit potrošiti, više se nećemo moći zaduživati, a nove projekte i njihove troškove nećemo imati čime financirati – rekla je Vrbanić.

Dodala je kako smatra da će Grad, bude li potrebno osigurati dodatna sredstva, morati posegnuti za rebalansom proračuna i smanjenjem sredstava korisnicima, a kao krajnju mogućnost spomenula je i državni nadzor nad proračunom kako bi se stabilizirale gradske financije.

Zaključujući raspravu, gradonačelnica Valentina Čanađija još je jednom naglasila da donošenjem ove odluke Grad ne dobiva automatski kredit, već tek omogućava nastavak postupka pred Ministarstvom financija.

– Ponavljam još jednom, ovo nije odobrenje kredita. Ovu odluku šaljemo Ministarstvu financija koje će, na temelju cjelokupne dokumentacije i financijskih pokazatelja, odlučiti hoće li odobriti kredit ili neće. Kao što ni 2024. godine jedan kredit nije bio odobren, tako ni ovaj ne mora biti, ali ovo je jedini način da pokušamo osigurati sredstva za financiranje projekata – zaključila je Čanađija.

Nakon rasprave Gradsko vijeće usvojilo je prijedlog odluke sa sedam glasova za, četiri vijećnika bila su suzdržana, dok je jedan vijećnik glasovao protiv.