Žetva kao nekada: U Bereku oživjeli običaji naših predaka uoči 21. Ploščićkog mašinjanja

Dok današnji kombajni u nekoliko minuta obave posao za koji su nekada bile potrebne desetine ljudi i dani teškog rada, u Bereku je proteklog vikenda vrijeme nakratko vraćeno nekoliko desetljeća unatrag. Na zlatnom polju pšenice ponovno su se čuli zamasi ručnih kosa, zveket brusova, pjesma i razgovor ljudi okupljenih oko zajedničkog posla – baš onako kako su to nekada činili naši djedovi i bake.

Prikaz žetve na starinski način održan je kao tradicionalna uvertira u 21. Ploščićko mašinanje koje će se 2. kolovoza održati u Staroj Ploščici. Domaćin ovogodišnje žetve bila je Općina Berek, a na polju obitelji Đuričić okupili su se članovi Udruge Ploščićko mašinanje, brojni konjanici sa zapregama, sudionici u narodnim nošnjama, predstavnici lokalne samouprave i veliki broj posjetitelja koji su željeli vidjeti kako je izgledala žetva prije nego što je mehanizacija u potpunosti promijenila život na selu.

Stari moslavački običaji ne svode se samo na košnju pšenice. Nekada je žetva bila jedan od najvažnijih događaja u godini. Na polja se odlazilo još prije izlaska sunca kako bi se izbjegle najveće vrućine. Kosci su ručno kosili pšenicu, žene su vezivale snopove, slagali su se križevi, a nakon nekoliko dana žito se zapregama odvozilo kućama gdje je slijedilo mašinanje – vršidba na starom drešu. Taj je posao trajao tjednima i okupljao cijela sela. Uz težak fizički rad uvijek je bilo pjesme, zajedničkog objeda i međusobnog pomaganja, zbog čega se ovaj običaj danas smatra vrijednim dijelom moslavačke kulturne baštine. Upravo zato članovi Udruge Ploščićko mašinanje već više od dva desetljeća vjerno prikazuju cijeli proces – od ručne žetve do vršidbe na starinskom drešu.

Predsjednica Udruge Ploščićko mašinanje Višnja Dreta istaknula je kako bez ovakve žetve ne bi bilo ni same manifestacije u kolovozu.

– Nalazimo se na polju obitelji Đuričić koja nam je darovala svoje žito kako bismo mogli pripremiti 21. Ploščićko mašinanje. Ako se žito ne požanje, ne doveze i ne pripremi, nema ni mašinjanja. Zato je ova žetva neizostavan dio cijele priče koju njegujemo već godinama. Drago mi je što smo ponovno u Bereku i što vidim toliko ljudi koji su došli pogledati kako se nekada radilo – rekla je Dreta.

Posebno ju veseli što među posjetiteljima nije bilo samo starijih koji se prisjećaju mladosti, nego i mnogo djece i mladih.

– To pokazuje da ljudi žele upoznati svoju prošlost. Mnogi mladi nikada nisu imali priliku vidjeti kako su njihovi djedovi i bake želi pšenicu bez traktora i kombajna. Nekada nije bilo tehnologije, ali bilo je puno zajedništva. Ljudi su sve dogovarali licem u lice, pomagali jedni drugima i zajedno prolazili kroz svaki posao na polju. Upravo to želimo prenijeti novim generacijama – naglasila je.

Dodala je kako će vrhunac cijele priče biti početkom kolovoza u Staroj Ploščici.

– Drugog kolovoza očekujemo sve ljubitelje tradicije na 21. Ploščićkom mašinanju. Pozivam sve da dođu, vide vršidbu na drešu, stare strojeve, zaprege, narodne nošnje i osjete barem dio atmosfere kakva je nekada bila u svakom moslavačkom selu.

Ovogodišnji domaćin žetve bila je Općina Berek koja je, kako ističe načelnik Mato Tonković, nakon deset godina ponovno ugostila ovu manifestaciju.

– Ponosni smo što smo ponovno domaćini Udruzi Ploščićko mašinanje. To nije nešto što se događa svake godine i zato nam je posebno zadovoljstvo što su upravo Berek odabrali za ovogodišnju pripremu. Mislim da današnji odaziv najbolje pokazuje koliko ljudi cijene ovakve događaje i vjerujem da smo opravdali povjerenje koje nam je ukazano – rekao je Tonković.

Ni visoke temperature nisu pokvarile raspoloženje.

– Najvažnije je bilo dobro organizirati sve kako bi se ljudi osjećali ugodno. Na ovakvoj vrućini treba misliti na svakoga. Bilo je dovoljno hladne vode, a dobra atmosfera učinila je svoje. Kad se ljudi okupe oko ovakve priče, onda ni sunce nije prepreka.

Načelnik se prisjetio i vlastitih iskustava iz mladosti.

– Okušao sam se ponovno u košnji, ali moram priznati da sam se više prisjetio vremena kada sam vezivao snopove. To nije bio nimalo lagan posao, prsti su bili puni uboda. Danas se čovjek tome može nasmijati, ali tada je to bila svakodnevica. Ipak, lijepo je ponovno uzeti kosu u ruke i pokazati mlađima kako se nekada radilo.

Potporu manifestaciji godinama pruža i Općina Ivanska. Načelnik Željko Mavrin naglasio je kako najveće zasluge pripadaju samoj udruzi.

– Organizator je Udruga Ploščićko mašinanje, a mi im pomažemo koliko možemo. Financijski ih podupiremo i stojimo iza njih jer smatramo da je riječ o vrijednoj tradiciji koju treba sačuvati. Bez ljudi koji ulažu svoje vrijeme i trud ovakvih manifestacija ne bi bilo.

Kao dugogodišnji poljoprivrednik dobro zna koliko je nekadašnji posao bio zahtjevan.

– Posao je bio težak, ali ljudi su možda bili zadovoljniji nego danas. Radilo se puno, ali se i družilo. Upravo zato ovakve manifestacije imaju posebnu vrijednost. Djeca i mladi mogu vidjeti kako je izgledao život prije moderne mehanizacije i koliko je zajedništva bilo potrebno da bi se obavio jedan posao poput žetve.

Ni on nije odolio iskušenju da ponovno uzme kosu u ruke.

– Nekada sam i sam kosio ručnom kosom pa taj osjećaj nisam zaboravio. Lijepo je ponovno osjetiti kako je to izgledalo, makar danas samo simbolično.

Među sudionicima bio je i bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić koji je naglasio važnost očuvanja tradicijske baštine.

– Uvijek je lijepo biti među ljudima na ovakvim događanjima. Ovo nisu samo manifestacije nego prilika da se prisjetimo načina života naših roditelja, baka i djedova. Moja generacija više nije imala priliku sudjelovati u ovakvim poslovima pa je važno da barem kroz ovakve prikaze možemo vidjeti kako su ljudi nekada živjeli, radili i stvarali.

Priznao je kako ručna košnja nije nimalo jednostavna.

– Okušao sam se i mogu reći da nije lako. Potrebna je tehnika, snaga i iskustvo. Tek kada čovjek pokuša, shvati koliko je rada bilo potrebno da bi se poželo jedno polje. Zato još više cijenimo ono što su naši stari radili svakoga ljeta.

Župan je istaknuo kako će Bjelovarsko-bilogorska županija i dalje podupirati ovakve manifestacije.

– Naša je obveza pomagati ljudima koji čuvaju običaje i prenose ih mlađim generacijama. Sve je manje onih koji su ove poslove nekada radili i zato je važno sačuvati njihovo znanje. Ovo nije samo uspomena na prošlost nego dio našeg identiteta koji vrijedi očuvati.

Prikaz starinske žetve u Bereku još je jednom pokazao da tradicija nije samo sjećanje na neka davna vremena. Ona i danas okuplja ljude različitih generacija, podsjeća na vrijednost zajedništva i čuva običaje koji su desetljećima bili sastavni dio života na moslavačkom selu. Sljedeći korak bit će 21. Ploščićko mašinanje u Staroj Ploščici, gdje će priča započeta na berečkom polju biti nastavljena starinskom vršidbom žita na drešu, upravo onako kako se to nekada radilo diljem Moslavine.

Objava teksta sufinancirana je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroničkih medija