Kongres o dojenju poslao poruku o važnosti dojenja djece barem do šest mjeseci starosti

Udruga Progressus, udruga “Za zdravo i sretno djetinjstvo”, Veleučilište u Bjelovaru i Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije organizirali su u Bjelovaru nacionalni i međunarodni Kongres o dojenju za liječnike, sestre i ljekarnike. Prošlo je 30 godina od početka promocije dojenja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i 10 godina od početka projekta “Ljekarne prijatelji dojenja”.

Predsjednica udruge “Za zdravo i sretno djetinjstvo” prim. dr.sc. Marija Čatipović, dr. med. naglasila je kako je riječ o kongresu suvremenih spoznaja o dojenju.

– U rujnu punimo 30 godina jer smo 1996. to započeli, ali ovo je odličan trenutak za kongres jer je u nedjelju bio Majčin dan, 12. svibnja je bio Dan sestrinstva, a danas je Dan obitelji. Ovaj kongres je kruna svega što radimo – istaknula je. Osvrnula se i na statistike dojenja do 6 mjeseci.

– Mi smo od 1996. sa 14 posto isključivog dojenja došli do 50 posto. Nije to još uvijek ono što bi mi željeli, UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija nam postavljaju kriterije 76 posto, a na nivou naše države rezultati nisu zadovoljavajući – rekla je te dodala kako je važno kontinuirano raditi na promociji dojenja jer dolaze nove trudnice i majke te djeca. Kao probleme premalog postotka dojenja djece vidi suvremeni način života i položaj obitelji u njemu.

– Nama se događa odustajanje u prvom mjesecu života. Imamo sva rodilišta prijatelje djece i majke nam iz rodilišta izlaze njih 85-90 posto da doje, ali nam to unutar prvog mjeseca jako pada. Tu su nam važni zdravstveni djelatnici, ali i sva okolina, susjedi, rodbina, cijelo društvo. Važno je da svi o tome mislimo pozitivno – naglasila je dr. Čatipović. Smatra kako je tu temu potrebno promovirati i u osnovnim i srednjim školama jer treba raditi na stavovima kod mladih.

– Imamo i vrtić prijatelj dojenja, tu bismo trebali početi, da to bude nešto najnormalnije, ali da majke ne dolaze u suzama ako ne uspiju, ne želimo da bude pritisak i nikakvu osudu ne šaljemo i ne želimo – dodala je dr. Čatipović.

Voditeljica Odjela za podršku dojenju pri banci humanog mlijeka KBC-a Zagreb i predsjednica Povjerenstva za zaštitu i promicanje dojenja Ministarstva zdravstva RH Anita Pavičić Bošnjak otkrila je kako će u svom izlaganju djelomično govoriti o Nacionalnom programu za zaštitu i promicanje dojenja koji trenutno vrijedi za razdoblje od 2024. do 2027.

– U tom nacionalnom programu postoji cijeli niz aktivnosti i mjera kojima je zajednički cilj promocija dojenja, podrška dojenju, zaštita dojenja. Na ovom skupu spajamo dva velika programa, a to su rodilišta prijatelji dojenja i ljekarne prijatelji dojenja. Osobno mislim da je to sjajno, da pokazujemo kako se taj program živi u praksi – navela je. Otkrila je i kako se brojna stručna udruženja diljem svijeta zalažu za isključivo dojenje tijekom prvih šest mjeseci djetetova života, a zatim nastavak dojenja uz odgovarajuću dohranu do dvije godine – pojasnila je te dodala kako se na razini države još nismo približili brojci od 76 posto.

Statistički, puno je više majki koje uz dojenje dodaje i drugu vrstu hrane, odnosno mlijeka, oko 70 do 80 posto, no stručnjaci smatraju da i te brojke mogu biti više. Mogući problemi su i što se žene brzo vraćaju na posao i ne koriste do kraja pravo na porodiljni dopust, tempo života, stres i slično.

– Hrvatska spada u zemlje koje imaju jako dobro pokriven porodiljni dopust jer majke mogu biti kod kuće 12 mjeseci. Većina žena to koristi, no neke se vraćaju dosta ranije na posao zbog današnjih uvjeta života. Ako se majka ranije vrati na posao, poslodavac može majci dati dvosatnu pauzu svakog dana do 12 mjeseci djetetova života. Mama ima pravo koristiti dva sata odjednom ili dva puta po sat vremena, to je njen izbor – napomenula je Pavičić Bošnjak. Benefiti dojenja ne očituju se samo kod djece, nego i kod majki koje manje pate od karcinoma dojke, imaju bolju strukturu kostiju, odnosno u kasnijim godinama života manje su sklone osteoporozi i reumatoidnom artritisu.

Prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiologije, epidemiologija debljine djece u Hrvatskoj, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, istaknula je važnost dojenja i za kasniji život.

– U Hrvatskoj 10 posto djece nikada nije bilo dojeno i ta djeca imaju čak 62 posto veći rizik od razvoja debljine u odnosu na djecu koja su dojena šest mjeseci ili dulje – otkrila je te dodala kako su projektom Živjeti zdravo u svakoj županiji uredili po jednu hodajuću stazu i park s klupama za dojenje kako bi dodatno promovirali važnost dojenja i podržali majke koje doje te im osigurali mjesto za dojenje i kad s djetetom borave izvan kuće.