Što donosi novi sustav razvrstavanja otpada u Čazmi: na tribini objašnjene cijene, odvoz i problem slabog odvajanja

U Čazmi je održana javna tribina o gospodarenju otpadom na kojoj su građani mogli dobiti informacije o promjenama koje se pripremaju u sustavu prikupljanja otpada. Odaziv građana bio je skroman, iako je riječ o temi koja će u idućem razdoblju izravno utjecati na način prikupljanja i naplate komunalnog otpada. Tribina je organizirana uoči donošenja nove Odluke o načinu pružanja javne usluge gospodarenja otpadom u Gradu Čazmi, čije se usvajanje očekuje tijekom ožujka.

Riječ je o dokumentu koji definira organizaciju sustava prikupljanja otpada te uvodi model naplate prema količini predanog miješanog komunalnog otpada. Takav model proizlazi iz obveza koje proizlaze iz europskih propisa i ciljeva vezanih uz povećanje stope recikliranja i smanjenje količine otpada koji završava na odlagalištima. Novi sustav trebao bi potaknuti veće odvajanje otpada i smanjiti količinu miješanog komunalnog otpada, a ujedno uvesti model naplate koji se temelji na količini otpada koju pojedino kućanstvo predaje.

Uvodna predavanja održali su stručnjak za gospodarenje otpadom Marko List te direktor Komunalija Čazma Marijan Galović, koji su predstavili aktualne podatke o količinama otpada i strukturi otpada koji nastaje na području grada.

Prema podacima Komunalija, sustavom prikupljanja otpada obuhvaćeno je 6.783 stanovnika, a prosječna količina otpada iznosi 284,2 kilograma po stanovniku godišnje. Ukupno je tijekom 2025. godine na području Grada Čazme prikupljeno 1.927,34 tone otpada.

Najveći dio otpada i dalje čini miješani komunalni otpad, kojeg je prikupljeno 1.542 tone. Uz to je prikupljeno 169,58 tona glomaznog otpada te 21 tona biootpada. Kada je riječ o odvojeno prikupljenoj ambalaži, prikupljeno je 158,52 tone ambalaže od papira i kartona, 15,34 tone plastične ambalaže, 14,48 tona metalne ambalaže te 5,58 tona staklene ambalaže.

Ukupna stopa odvajanja otpada na području Čazme iznosi oko 6 posto. Usporedbe radi, prema podacima za 2024. godinu, u drugim gradovima Bjelovarsko-bilogorske županije ta je stopa znatno viša. U Bjelovaru iznosi 32,27 posto, u Daruvaru 35,56 posto, u Garešnici 35,70 posto, dok je u Grubišnom Polju 53,06 posto.

Istaknuto je i kako struktura miješanog komunalnog otpada pokazuje da se značajan dio otpada koji završava u toj kategoriji zapravo može izdvojiti. Prema procjenama temeljenima na nacionalnim podacima, u miješanom otpadu nalazi se između 30 i 40 posto biootpada, 15 do 20 posto papira te 10 do 15 posto plastike. To znači da je više od polovice otpada koji završava u spremnicima za miješani komunalni otpad tehnički moguće odvojiti i usmjeriti u sustav recikliranja.

Naglašeno je i da svaki stanovnik Čazme godišnje proizvede više od 284 kilograma otpada te da pravilnim odvajanjem velik dio tog otpada može biti recikliran ili ponovno iskorišten. S druge strane, ako se otpad odloži u spremnik za miješani komunalni otpad, on završava kao smeće koje se više ne može iskoristiti te predstavlja opterećenje za okoliš i sustav gospodarenja otpadom.

Upravo zbog toga novi model gospodarenja otpadom predviđa veći naglasak na odvajanju otpada na mjestu nastanka, čime bi se smanjila količina miješanog otpada i povećala učinkovitost sustava.

Direktor Komunalija Čazma Marijan Galović detaljnije je predstavio promjene u sustavu naplate i organizaciji prikupljanja otpada, ali i dodatne mjere koje bi trebale povećati odvajanje otpada u kućanstvima.

Govoreći o razlozima povećanja cijena usluge, Galović je naveo i rast troškova poslovanja. Podsjetio je kako je 2021. godine minimalna bruto plaća iznosila 564,07 eura, dok je za 2026. godinu propisana u iznosu od 1050 eura. Time je ukupna masa plaća u Komunalijama povećana s oko 650 tisuća na približno milijun eura godišnje.

Uz to je znatno porasla i cijena odlaganja otpada, koja je s 47,80 eura po toni povećana na 120 eura po toni, odnosno oko 150 eura po toni s PDV-om, što predstavlja povećanje od približno 250 posto.

Prema prijedlogu nove odluke, sustav naplate ubuduće će se temeljiti na količini predanog miješanog komunalnog otpada. Uvest će se obvezni minimalni dio javne usluge, dok će drugi dio računa ovisiti o broju pražnjenja spremnika za miješani komunalni otpad.

Prema prikazanim podacima, cijena obvezne minimalne javne usluge iznosila bi 12,43 eura, dok se varijabilni dio naplaćuje po svakom pražnjenju spremnika. Za spremnik od 120 litara cijena jednog pražnjenja iznosila bi 2,83 eura, dok bi za spremnik od 240 litara iznosila 5,65 eura.

Primjeri pokazuju kako bi izgledao mjesečni račun ovisno o broju pražnjenja kanta miješanog komunalnog otpada. Ako se spremnik od 120 litara prazni jednom mjesečno, račun bi iznosio 15,26 eura. Kod dva pražnjenja iznos bi bio 18,08 eura, kod tri 20,91 euro, dok bi četiri pražnjenja mjesečno iznosila 23,73 eura.

Za spremnik od 240 litara jedno pražnjenje mjesečno iznosilo bi 18,08 eura, dva 23,73 eura, tri 29,38 eura, a četiri pražnjenja 35,03 eura.

Galović je pritom istaknuo kako je sadašnji sustav s većim fiksnim dijelom cijene zamijenjen modelom koji više ovisi o stvarnoj količini otpada koju korisnici predaju. Time se želi potaknuti građane na veće odvajanje otpada i smanjenje količine miješanog komunalnog otpada.

Jedna od važnih promjena odnosi se i na uvođenje dodatnih spremnika za biootpad. Kućanstva će dobiti posebne kante za biootpad, a njegov odvoz planiran je četiri puta mjesečno. Time se želi smanjiti količina biootpada koji završava u spremnicima za miješani komunalni otpad, s obzirom na to da upravo biootpad čini velik dio ukupnog komunalnog otpada.

Uz to, građanima će biti podijeljene i posebne vrećice za odlaganje plastike kako bi se olakšalo odvajanje tog otpada u kućanstvima i povećala količina prikupljene plastične ambalaže.

Promjene se odnose i na dinamiku odvoza otpada. Dosadašnji sustav predviđao je osam dolazaka mjesečno – četiri za miješani komunalni otpad i četiri za reciklabilni otpad. Novi model predviđa ukupno deset dolazaka mjesečno: četiri puta odvoz miješanog komunalnog otpada, dva puta odvoz reciklabilnog otpada te četiri puta odvoz biootpada.

Najavljeno je i uvođenje RFID sustava za očitavanje spremnika. Svaki spremnik imat će ugrađen čip, dok će kamioni za odvoz otpada imati antene koje automatski očitavaju podatke prilikom pražnjenja. Na taj način u centralnom sustavu vodit će se evidencija svakog pražnjenja spremnika, što omogućuje precizniji obračun usluge te analizu i optimizaciju prikupljanja otpada. Za uvođenje tog sustava planirana je investicija od oko 25 tisuća eura, dok je za dodatnu opremu za unapređenje usluge predviđeno oko 60 tisuća eura.

Na tribini je istaknuto i da će se ubuduće prikupljati samo službene vrećice koje se ostave uz spremnik miješanog komunalnog otpada, dok će za nepropisno odvajanje otpada biti predviđena kazna od 150 eura.

Predstavljene su i promjene u načinu prikupljanja glomaznog otpada. Kako je pojašnjeno, glomazni otpad na tržištu trenutačno ima negativnu vrijednost od oko 300 eura po toni, zbog čega se ukidaju kontejneri od pet kubičnih metara za njegov odvoz, osim u iznimnim slučajevima kada se otpad utovaruje u prisutnosti radnika. Za organizaciju novog sustava prikupljanja glomaznog otpada planirana je investicija od oko 40 tisuća eura.

Iako su na tribini iznesene primjedbe i pitanja građana, iz izlaganja je bilo jasno da promjene u sustavu gospodarenja otpadom nisu samo lokalna odluka, nego posljedica zakonskih obveza i ciljeva koje Hrvatska mora ostvariti. Sustav u kojem se veći dio otpada i dalje odlaže kao miješani komunalni otpad dugoročno više nije održiv.

Grad ima sortirnicu otpada, no ona ne spada među suvremene centre kakvi su u međuvremenu izgrađeni u nekim drugim sredinama, dok kompostana na području grada ne postoji. Takva infrastruktura mogla je biti izgrađena u razdoblju kada su kroz fondove Europske unije bila dostupna značajna sredstva za projekte gospodarenja otpadom, no Grad Čazma tu mogućnost nije iskoristio. Uz to, podaci o stopi odvajanja otpada pokazuju da Čazma znatno zaostaje za ostalim gradovima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Koliko je problem nepravilnog odlaganja otpada i dalje prisutan, pokazale su i fotografije koje su prikazane tijekom tribine. Na njima se vide primjeri otpada odbačenog u prirodi, ali i primjeri nepravilnog odvajanja u samim spremnicima za reciklabilni otpad.

Na pojedinim fotografijama u spremnicima namijenjenima papiru i plastici pronađeni su i potpuno neprimjereni sadržaji – od ostataka hrane poput špeka i hrenovki do životinjskih ostataka, među kojima su bili mrtva kokoš i svinjska glava. Takvi primjeri, kako je istaknuto na tribini, pokazuju da dio građana i dalje ne poštuje osnovna pravila odvajanja otpada.

Nepravilno odlaganje otpada pritom ne stvara samo dodatni posao komunalnim službama, nego može dovesti i do toga da se cijela količina otpada iz spremnika koji je namijenjen recikliranju mora tretirati kao miješani komunalni otpad. Time se smanjuje mogućnost recikliranja i povećavaju troškovi sustava gospodarenja otpadom.

Upravo zbog takvih situacija novi sustav predviđa jasnija pravila, ali i mogućnost sankcioniranja nepropisnog odvajanja otpada. Kako je naglašeno na tribini, cilj promjena nije samo promjena načina naplate, nego i uvođenje više reda u sustav prikupljanja otpada, što bez suradnje građana neće biti moguće ostvariti.

Zabranjeno je kopiranje, preuzimanje i prenošenje teksta i fotografija, u cijelosti ili djelomično, bez prethodnog odobrenja autora teksta. Svako neovlašteno korištenje sadržaja nije dopušteno.