Križevački štatuti skup su običajnih pravila o ispijanju vina koji čine društveno-običajni kodeks s izraženom retoričkom i izvedbenom sastavnicom. Iako su vezani uz Križevce, običaj je poznat i šire na sjeveru Hrvatske te predstavlja višestoljetnu tradiciju duboko ukorijenjenu u lokalnu zajednicu. Predaja o Štatutima seže do sredine 14. stoljeća, a etnografski zapisi potvrđuju njihovo neprekinuto trajanje od 19. stoljeća. Iako postoje zapisane regule, svaka je izvedba jedinstvena i prilagođena vremenu i sudionicima, što potvrđuje njegovu živost i dinamičnost. Regule se redovito izvode uz obilježavanje vinskih svetaca (sv. Vinko, sv. Juraj, sv. Ivan, sv. Mihael i sv. Martin) i manifestacije Križevačko veliko spravišče.

Vinsko-pajdaške regule Križevački štatuti upisani su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro, a tu odluku donijelo je Ministarstvo kulture i medija. Put do upisa u Registar kulturnih dobara zahtijevao je značajan angažman i temeljitu pripremu. Inicijativu procesa preuzeo je Grad Križevci – Upravni odjel za odgoj, obrazovanje, kulturu, sport, socijalnu skrb, nacionalne manjine koji je u suradnji s Društvom “Križevački štatuti” izradio i nadležnim tijelima predao svu potrebnu dokumentaciju za trajnu zaštitu Križevačkih štatuta kao nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske.

Povodom ove lijepe vijesti oglasio se i gradonačelnik Tomislav Katanović: „Upis Vinsko-pajdaških regula Križevačkih štatuta u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske iznimno je priznanje našem gradu i svima koji ovu tradiciju žive i prenose s generacije na generaciju jer su oni dio našeg identiteta, naše povijesti i našeg zajedništva. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u procesu zaštite. Grad Križevci nastavit će podupirati očuvanje i promicanje ove vrijedne nematerijalne kulturne baštine.”

Imate priču ili informaciju?

Želite na neki problem upozoriti ili nekoga istaknuti?

Pošaljite nam poruku.

    Vaši podaci neće biti javno objavljeni niti proslijeđeni trećim stranama.