U Ribnjačarstvu Končanica predstavljen je projekt integriranog gospodarskog modela intenzivnog ribnjačarstva s energetskom komponentom koju čini plutajuća sunčana elektrana. Cilj projekta je unapređenje poslovanja ribnjačarstva te njegova transformacija u ekološki i ekonomski održiv sustav prilagođen suvremenim izazovima.

Iako se projekt još nalazi u administrativnoj fazi, određeni segmenti već se provode. Grade se novi zimovnici i tankovi, a proizvodnja se postupno povećava. U Ribnjačarstvu Končanica trenutno je zaposleno 45 radnika, dok je plan da se realizacijom svih projektnih faza broj zaposlenih poveća na više od stotinu.

Predsjednica Uprave Ribnjačarstva Končanica Marina Prusina istaknula je kako je provedba projekta započela fazom pripreme.

– Riječ je o projektu uspostave intenzivnog uzgoja ribe na ribnjacima u Končanici zajedno s energetskim dijelom koji čini plutajući fotonaponski sustav. Elektroliza i sva potrebna tehnička podrška dio su cjelokupnog projekta. Provedbu smo započeli prije četiri ili pet godina dolaskom na ovo područje, a sada je ključan korak izrada studije utjecaja na okoliš i glavne ocjene koje su u postupku pred Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, što će omogućiti realizaciju projekta – rekla je Prusina.

Naglasila je kako projekt ima višestruke koristi za ribnjačarstvo, lokalnu samoupravu i stanovništvo.

– Dodatni financijski prihodi znače stabilnost cijele lokacije. Istodobno se spašavaju radna mjesta i ribnjaci kojima zbog klimatskih promjena prijeti gašenje. Ribnjaci se nalaze na području mreže Natura 2000, a nedostatak vode predstavlja ozbiljan problem. Postoji realna prijetnja gubitka proizvodnje hrvatske slatkovodne ribe, ali i nestanka biljnih i životinjskih vrsta koje ovdje obitavaju – kazala je.

Za proizvodno-razvojni koncept projekta zadužen je dr. sc. Mislav Kontek, voditelj razvoja tehnologije u tvrtki EnergoVizija. Govoreći o razlozima pokretanja projekta, istaknuo je potencijal same lokacije.

– Vidjeli smo potencijal koji ova lokacija nudi, ali i situaciju u kojoj se nalazi. Postupno smo razvijali osnovne koncepte, a ideja se tijekom vremena više puta mijenjala i nadograđivala. Dodavani su novi slojevi kako bi se stvorio optimalan i zatvoren proizvodni sustav – rekao je Kontek.

Govoreći o učincima projekta na lokalnu zajednicu, naveo je kako se koristi već počinju pokazivati.

– Već se grade novi objekti i tankovi, proizvodnja raste, a započeli smo i preradu ribe, dijelom ručno, dok je dio dokumentacije pripremljen za automatiziranu preradu. Očekuju se brojni izravni i neizravni učinci kroz nova radna mjesta, dobavne lance hrane za ribu te logističko-distributivne kapacitete koje će lokalna razina morati dodatno razviti. Energetski dio projekta osigurat će stabilan izvor energije, ali i financijska sredstva koja će se na godišnjoj razini slijevati u općinski proračun – rekao je Kontek.

Prema najavama, riječ je o gotovo pola milijuna eura godišnje planiranih prihoda za općinski proračun.

Na prezentaciji je predstavljen pregled razvoja ribnjačarstva od 1950. do 1990. godine, nakon čega je uslijedilo razdoblje stagnacije obilježeno izostankom ulaganja u tehnologiju i modernizaciju proizvodnje. Kontek ocjenjuje kako Ribnjačarstvo Končanica ulazi u novu razvojnu fazu.

– Zbog klimatskih i upravljačkih promjena te promjena vlasničkih struktura proizvodnja je svedena na minimum od oko 300 tona konzumne ribe godišnje, što je znatno ispod potencijala lokacije. Sada postoje dva smjera – povećanje proizvodnje i povratak razvoja ili potpuno napuštanje proizvodnje i kompleksa – rekao je.

Planirani razvoj predviđa značajno povećanje proizvodnje.

– Cilj je doseći oko dvije tisuće tona ribe godišnje. Oko 300 tona ostalo bi u ekstenzivnom tradicionalnom uzgoju, a približno 1700 tona u intenzivnom uzgoju u kontroliranim uvjetima raspoređenom tijekom cijele godine, umjesto dosadašnja dva izlova. Takva proizvodnja može potaknuti razvoj šireg područja, ne samo općine nego cijele regije – istaknuo je Kontek.

Član Uprave Ribnjačarstva Končanica Mladen Prević, dugogodišnji djelatnik i poznavatelj prilika u sektoru, naglasio je utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju.

– Ovo je proizvodnja pod otvorenim nebom i prirodni uvjeti snažno utječu na proces, posebno klimatske promjene koje imaju negativne posljedice. Smatram da je projekt nužan kako bi ribnjačarstvo opstalo i postalo održivo, ne samo za tvrtku nego i za lokalnu zajednicu. Zajednički smo sudjelovali u razradi projekta i očekujemo njegovu realizaciju – rekao je Prević.

Govoreći o rokovima provedbe, dodao je kako konkretni datumi još nisu definirani.

– Prva faza projekta je završena, studija utjecaja na okoliš predana je Ministarstvu zaštite okoliša. Sada je postupak na državnim institucijama i očekujemo da će se proces nastaviti bez dugog čekanja – zaključio je Prević.

Imate priču ili informaciju?

Želite na neki problem upozoriti ili nekoga istaknuti?

Pošaljite nam poruku.

    Vaši podaci neće biti javno objavljeni niti proslijeđeni trećim stranama.