Drugi mjesec godine, a energija na minimumu: Zašto je veljača mnogima najteža

Drugi je mjesec nove godine, a početni optimizam koji je pratio kalendarski prijelaz za mnoge je već potrošen. Nakon blagdana, godišnjih odmora i kratkotrajnog osjećaja novog početka, svakodnevica se vratila u punom intenzitetu. Vijesti su i dalje opterećene krizama i političkim napetostima, radni ritam ne jenjava, a privatne obveze ne čekaju. Uz to, zimski dani kratki su i sivi, bez dovoljno sunčeve svjetlosti. Ljeto se čini daleko.

Psiholozi takvo razdoblje prepoznaju kao vrijeme pojačanog pada energije i motivacije. Riječ je o kombinaciji sezonskog utjecaja, postblagdanskog zamora i realnog pritiska svakodnevice. U dijelu populacije javlja se i sezonski afektivni poremećaj, poznat kao SAD, koji je u stručnoj literaturi klasificiran kao oblik depresivnog poremećaja povezanog s manjkom svjetla i promjenom biološkog ritma.

Iako takva stanja ne treba dramatizirati, ne treba ih ni zanemariti. Stručnjaci ističu da je važno prepoznati prve znakove iscrpljenosti: razdražljivost, pad koncentracije, poremećaj sna i osjećaj da su obveze prevelik teret. U takvim okolnostima, nekoliko jednostavnih prilagodbi može pomoći u stabilizaciji svakodnevice.

Prije svega, savjetuje se ograničiti izloženost negativnim vijestima. Informiranje je važno, no kontinuirano praćenje kriznih sadržaja može pojačati osjećaj nemoći. Dovoljno je odrediti jedan ili dva termina dnevno za provjeru informacija, bez stalnog praćenja društvenih mreža i portala.

Boravak na dnevnom svjetlu, čak i kada je oblačno, ima mjerljiv učinak na raspoloženje. Istraživanja pokazuju da i 20 do 30 minuta kretanja na otvorenom može potaknuti lučenje serotonina i ublažiti osjećaj tromosti. U nedostatku sunca, preporučuje se i redovitiji boravak u dobro osvijetljenim prostorima.

Tjelesna aktivnost ostaje jedan od najučinkovitijih alata za stabilizaciju raspoloženja. Ne mora biti riječ o intenzivnim treninzima; dovoljna je svakodnevna šetnja ili lagano istezanje. Kontinuitet je važniji od intenziteta.

U radnom okruženju, stručnjaci savjetuju postavljanje realnih ciljeva i razgraničenje između profesionalnog i privatnog vremena. Preopterećenost često proizlazi iz osjećaja da je potrebno stalno biti dostupan. Jasno definirano radno vrijeme i kratke pauze tijekom dana mogu smanjiti kumulativni stres.

U privatnom prostoru, važno je otvoreno komunicirati o umoru i pritisku. Zatvaranje u sebe dugoročno povećava napetost. Razgovor, čak i o svakodnevnim sitnicama, može rasteretiti atmosferu.

Nutricionisti upozoravaju da zimski mjeseci često donose neuravnoteženu prehranu i manjak vitamina D. Preporučuje se provjeriti razinu tog vitamina te, prema savjetu liječnika, razmotriti suplementaciju.

Ako se osjećaj bezvoljnosti produbi i traje dulje od nekoliko tjedana, uz izražen gubitak interesa i energije, preporučuje se potražiti stručnu pomoć. Pravovremeni razgovor s liječnikom obiteljske medicine ili psihologom može spriječiti razvoj težih oblika poremećaja.

Razdoblje kraja zime i početka godine često je zahtjevnije nego što se na prvi pogled čini. Riječ je o spoju vanjskih okolnosti i unutarnjih očekivanja. Umjesto naglih odluka i radikalnih promjena, stručnjaci savjetuju postupnost: manje, izvedive prilagodbe i realna očekivanja.

Proljeće kalendarski dolazi za nekoliko tjedana. Do tada, naglasak je na održavanju ravnoteže u informiranju, radu i privatnom životu. I na podsjećanju da pad energije u ovom dijelu godine nije iznimka, nego česta pojava.