OPG Maciček u prosincu prošle godine na 8. Nacionalnom ocjenjivanju sireva i drugih mliječnih proizvoda dobio zlatnu diplomu za bjelovarski kvargl. Vlasniku Dejanu Macičeku na tome je čestitao zamjenik bjelovarskoga gradonačelnika, Igor Brajdić i to kod poslovnog prostora OPG-a Maciček na Gradskoj tržnici Bjelovar.

– Dejan Maciček dobitnik je zlatne medalje na natjecanju pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede u kategoriji sireva za Bjelovarski kvargl. Posebno mi je drago što je to potvrda za naš prepoznatljivi bjelovarski kvargl, za simbol Bjelovara. Znamo da je bjelovarski kvargl zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla na nivou Europske Unije kao 26. takav proizvod na nivou Republike Hrvatske, uz bok varždinskom zelju, drniškom pršutu ili zagorskoj purici – naglasio je Brajdić.

Izuzetno mu je drago, kaže, što se mladi poljoprivrednik prihvatio posla izrade kvargla po tradicionalnoj recepturi koja je zaštićena.
Grad Bjelovar nastoji biti vjetar u leđa domaćim poljoprivrednim proizvođačima i pomoći im koliko može, u vidu različitih subvencija za koje se izdvaja oko 80 tisuća eura godišnje.

Brajdić se osvrnuo i na gradnju nove tržnice rekavši kako će se proizvođače privremeno smjestiti u lokal na samom križanju, na ulazu na tržnicu. Otvoreni vanjski dio ostaje prepoznatljiv i dalje, treba ga možda malo osuvremeniti, modificirati da bi boravak proizvođača, ali i kupaca bio ugodniji.

Dejan Maciček rekao je kako se proizvodnjom kvargla bavi već dvije godine.

– Još uvijek treba raditi na promociji, ali već je dosta prepoznatljiv. Bjelovarski kvargl je u zadnje vrijeme dosta tražen i imamo izazov proizvesti dovoljnu količinu za naše kupce – otkrio je te dodao kako prodaju sve što proizvedu.

– Mi smo i ranije proizvodili kvargl za vlastite potrebe, a sada je to malo ozbiljnije i trudimo se da zadržimo kvalitetu koja je najvažnija od svega – istaknuo je. S obzirom da proces izrade kvargla traje, ne može se govoriti o dnevnoj proizvodnji, ali tjedno OPG Maciček proizvede oko 200 komada kvargla. Naglasio je i kako imaju 40 grla muznih krava koje dnevno proizvedu oko 1000 litara mlijeka.

– Kad smo otvorili siranu, došlo je do prekretnice. U to vrijeme cijena mlijeka bila je jako niska tako da smo bili prisiljeni krenuti u preradu. Danas, nakon 3 godine možemo reći da smo zadovoljni – naveo je, ali i dodao kako situacija nije idealna jer se mali proizvođači bore s velikim korporacijama u proizvodnji mlijeka, a kako su oni u sustavu PDV-a, teško je biti konkurentan.

– Bilo bi dobro ako bi se moglo osigurati da mali proizvođači koji proizvode od svog mlijeka i prerađuju, da imaju sniženu stopu PDV-a – napomenuo je Maciček. Višak mlijeka oni predaju u jednu mljekaru, a prerada im je dodana vrijednost. Naravno, to zahtijeva i više posla. Trenutno na farmi radi osmero ljudi, cijela obitelj. Svi zajedno rade, a proizvode prvo sami testiraju prije nego ih ponude kupcima. U ponudi imaju široku paletu proizvoda, a bilo je i govora o cijenama.

– Zasad nismo dirali cijene od prošle godine, ali sve se čini da ćemo morati jer svi šalju obavijesti zbog inflacije, povećanja cijena. Teško je, znamo svoje kupce, dosta smo vezani i onda je to kao da obitelji naplaćujete – zaključio je Maciček.

Imate priču ili informaciju?

Želite na neki problem upozoriti ili nekoga istaknuti?

Pošaljite nam poruku.

    Vaši podaci neće biti javno objavljeni niti proslijeđeni trećim stranama.